"Sumnjamo da postoji politička sprega Ustavnog suda i Tužilaštva", kaže Milorad Kojić.
Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić izjavio je danas u Banjaluci da će od Tužilaštva BiH biti zatražena zvanična informacija o tome da li je nastavljena istraga u slučaju "Dobrovoljačka ulica".
Kojić je naveo da će biti upućen dopis rukovodstvu Tužilaštva za organizovanje hitnog sastanka u vezi sa istragom u ovom predmetu.
"Želimo detaljnu informaciju da li je istraga nastavljena, u kojem obimu i na koje događaje se odnosi. Postoji bojazan da se dio istrage vodi za događaje za koje nisu vezana visokopozicionirana lica",rekao je Kojić na konferenciji za novinare povodom naredbe Ustavnog suda BiH Tužilaštvu da u roku od tri mjeseca odluči o prigovoru na obustavljanje istrage u slučaju "Dobrovoljačka ulica".
On je naveo da bi svaka odluka da se ne nastavi istraga, potvrdila opravdani strah o obustavljanju, isključivo iz politički motivisanih razloga.
"Sumnjamo da postoji politička sprega Ustavnog suda i Tužilaštva. Strahujemo da je odluka tog suda usmjerena s ciljem da ovaj predmet dobije konačan epilog i da se odbiju prigovori na obustavljanje istrage jer su njome obuhvaćeni najviše pozicionirani vojni, policijski i politički funkcioneri u tom periodu, koji su donosili odluke da nedužni pripadnici JNA najsvirepije budu ubijeni", istakao je Kojić.
Advokat iz Banjaluke Milan Romanić naglasio je da za sada nema zvaničnih informacija da je Tužilaštvo ponovo otvorilo istragu u predmetu "Dobrovoljačka ulica", pojasnivši da istraga u vezi s ovim pitanjem traje od 2006. godine, ali je obustavljena u slučajevima pogibije nekoliko vojnika JNA.
Kada je riječ o naredbi Ustavnog suda BiH Tužilaštvu da u roku od tri mjeseca odluči o prigovoru na obustavljanje istrage u slučaju "Dobrovoljačka ulica" na osnovu apelacija rodbine dva pripadnika Jugoslovenske narodne armije, ubijenih 2. i 3. maja 1992. godine u napadu na vojnu kolonu u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici i na Skenderiji, Romanić je dodao da je apsurdna priča da se ti vojnici smatraju legitimnim vojnim ciljem.
"Kako to da se drugi vojnici, stradali u istoj koloni koja se mirno povlačila iz Sarajeva ne smatraju legitimnim vojnim ciljem? Zašto su radnje ljudi koji su pucali na njih smatrane legitimnim?", upitao je Romanić.
On je rekao da je zbog toga podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH zastupavši Bogdanu Tomović, majku Zdravka Tomovića koji je kao vojnik Jugoslovenske narodne armije ubijen 3. maja 1992. godine u napadu na vojnu kolonu u sarajevskoj Dobrovoljačkoj, te Gordanu Gvozdenović, sestru Obrada Gvozdenovića koji je kao poručnik JNA ubijen 2. maja 1992. godine na Skenderiji.
"U januara ove godine Ustavni sud odlučio je da se apelacija usvaja i naredio Tužilaštvu da ih u roku od tri mjeseca obavijeste o preduzetim mjerama", naveo je Romanić.
On je istakao da je u prigovoru naveo da je Tužilaštvo pod političkim uticajem moćnika u Sarajevu, te da zbog toga ne smiju da optuže visoke zvaničnike među kojima su član ratnog Predsjedništva BiH Ejup Ganić i general takozvane Armije BiH Jovan Divjak.
Bogdana Tomović i Gordana Gvozdenović ocijenile su da se u Dobrovoljačkoj dogodio zločin nad nedužnim ljudima i da njihovi sin i brat nisu bili nikakav legitiman vojni cilj.
Uprkos tome što su u zločinu u Dobrovoljačkoj ulici 2. i 3. maja 1992. godine ubijena 42 lica, u Tužilaštvu BiH su ranije obustavili istragu uz obrazloženje da je kolona JNA, koja se mirno povlačila iz kasarne u Lukavici, bila legitiman vojni cilj.
Prema pisanju pojedinih medija, istraga u predmetu "Dobrovoljačka ulica" nedavno je ponovo otvorena protiv nekoliko lica, među kojima su Ganić i Divjak.
Nakon više od 20 pritužbi na obustavljanje istrage u ovom predmetu, u Tužilaštvu je formiran tim koji je čak šest puta mijenjao sastav i održao desetine sjednica, a da odluka o pomenutim pritužbama nije donesena.
