Kad kažemo nama, mislimo na Republiku Srpsku ili preciznije, političke elite iz Republike Srpske. Pročitajte zašto.
Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan zatresao je BiH i otišao nazad u Ankaru, a narode i entitete u ovoj zemlji ostavio da se tresu.
I analiziraju njegove poruke i generalno cijeli dolazak koji je sve samo ne uobičajen. Praktično, ovo je prvi put da je lider jedne političke partije i veliki svjetski državnik koji nije sa područja Balkana u sred Bosne održao predizborni skup, ali legitimno je pitanje da li je to bio skup Erdoganov AKP-a ili Izetbegovićeve SDA. Mnogi danas u Sarajevu tvrde da će prije da bude ovo drugo.
Jer, Erdogan je u Zetri najmanje govorio o izborima u Turskoj i biće da je dolazak u Sarajevo iskorišten ipak za neke druge poslove, prije svega u procesu jačanja porodične političke manufakture Izetbegovića, ali i za slanje određenih poruka Evropljanima, sa kojima odavno ima problema, duboko sa evropskog tla, najdublje dokle je trenutno mogao da dopre.
„Prije šesto godina Turci su došli do Beča, zasad su dobacili samo do Sarajeva. Nema više Vojne Krajine da ih zaustavi“, samo je jedan od visprenih Tviter komentara ovih dana koji sarkastično oslikava situaciju koja je medijima uoči početka prave izborne kampanje u BiH došla kao svojevrsna poslastica.
Oduševljenje u Sarajevu, najviše među simpatizerima i glasačima SDA, podržano glasovima slučajnih prolaznika u TV anketama u kojima su neki od njih žalili zato što Erdogan nije „predsjednik i Turske i Bosne“, te mlake reakcije iz Banjaluke, prije svih Milorada Dodika, najvažniji su utisci dolaska najmoćnijeg čovjeka Turske koga je razdragana raja u Zetri nazvala „sultanom“.
A ovo su dvije Erdoganove ključne poruke:
"Evropske države koje smatraju da su kolijevka demokratije su pale na ispitu, a u Sarajevu je Bosna i Hercegovina pokazala djelom da je demokratska država".
"Mudri lider i državnik (Alija Izetbegović), prije nego što će preseliti na drugi svijet, mi je ostavio jedan zavjet rekavši: Erdogane, vi se pobrinite za ovo područje. Mi Bosnu nikada nismo smatrali drugim prostorom. Bili smo uz BiH i ostaćemo uz BiH".
Nigdje ni izbora u Turskoj, niti AKP-a.
Mudro i pronicljivo, Erdogan nam je ostavio da se zamajavamo sa ovim njegovim porukama i ne pričamo o jačanju autokratije u Turskoj, ilegalnoj borbi protiv političkih neistomišljenika, zatvaranju novinara i drugim kršenjima ljudskih prava. Ako se to ima na umu, Erdoganova poruka da je BiH djelom pokazala da je demokratska država može da se uzme s rezervom, jer ko zna šta on podrazumijeva pod demokratskom državom.
Mlaka i prilično nekritička reakcija medija i zvaničnika iz Republike Srpske bila je simptomatična odmah po najavi da će Erdogan doći u Sarajevo. Na tom tragu uslijedila je i jučerašnja reakcija Milorada Dodika.
"Erdogan je veliki državnik jedne velike zemlje, i sve je to u redu do onog momenta dok ne osjetimo da predstavnici te zemlje pokušavaju da se na neki način uključe u unutrašnje odnose u BiH. To je ono mjesto gdje se treba zaustaviti i reći da je to neprihvatljivo", rekao je Dodik.
Da ne postoji nikakva dilema da je Erdogan u Zetri na svojevrstan način označio početak kampanje SDA za naredne izbore što podrazumijeva izglednu kandidaturu Bakirove supruge Sebije Izetbegović za bošnjačkog člana Predsjedništva mišljenja je i novinar portala „Žurnal“ iz Sarajeva Avdo Avdić. Za Mondo kaže da je skup u najvećoj sarajevskoj dvorani nastavak dugogodišnje prakse da lideri drugih država vode kampanje domaćim liderima.
"Uzmemo li u obzir dosadašnje skupove, počevši od skupova na kojima Boris Tadić i Aleksandar Vučić podržavaju Dodika, preko onih na kojima Kolinda Grabar Kitarović i Andrej Plenković podržavaju Dragana Čovića, pa sve do skupa Tajipa Erdogana i Bakira Izetbegovića, vidjećemo da se i spoljna i unutrašnja politika BiH ne vodi ni u Sarajevu, niti u Banjaluci, a ni u Mostaru. Politika u BiH se vodi iz Ankare, Zagreba i Beograda“, kaže Avdić.
Ipak, prema sadašnjim procjenama, ne postoji ni teoretska mogućnost da se, na primjer, Aleksandar Vučić uključi direktno u izborni proces u Srpskoj, a naročito da učestvuje na mitingu neke od ovdašnjih stranaka. Jedan od razloga može biti što Vučiću Srpsku niko nije ostavio u amanet. Bar ne zvanično. O indirektnim uticajama bespredmetno je i govoriti. Oni bez sumnje postoje.
"Erdogan je samo ponovio ono sto je Bakir Izetbegović ranije govorio o amanetu. Sve dok pojedini dijelovi BiH budu imali specijalne veze sa Turskom, Srbijom ili Hrvatskom, BiH ne može biti normalna država. Narod je ovu zemlju na izborima dao na upravljanje Bakiru Izetbegoviću, Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću, a oni po svaku cijenu žele da je daju u amanet nekim drugim liderima, u ovom slučaju Erdoganu“, ističe Avdić.
Da li će Evropa od danas na drugačiji način posmatrati BiH takođe je jedno od legitimnih pitanja, kao i ono šta se krije iza mlake reakcije političara i građana u Srpskoj. Novinar BHRT-a iz Banjaluke Vladimir Šušak za Mondo kaže da je Dodikova reakcija bila odmjerena i poželjna.
"Motivi za neuobičajeno blagu reakciju su nešto drugo što ima veze sa Vladimirom Putinom, odnosno međusobnim odnosima Rusije i Turske. Da ne postoji ta veza, reakcija bi bila sigurno agresivnija“, kaže Šušak.
Avdo Avdić takođe ukazuje na reakcije iz Banjaluke.
"Zašto nije bilo žešćih reakcija? Možda zbog toga što su se popravili tursko-ruski odnosi, pa se sad možda i pravi novi savez političkih partija u BiH koje zastupaju prorusku, odnosno, protursku politiku“, kaže Avdić.
Vladimir Šušak smatra da je službeni Brisel odlučio da zasada prećuti neke stvari i ne komentariše Erdoganov dolazak.
"Sigurno je, međutim, da neke stvari neće biti zaboravljene i da će ovaj događaj biti iskorišten u kreiranju nekih novih odnosa i sa Turskom i sa BiH“, zaključuje Šušak.
