Zbog otvaranja tržišta rada u zemljama EU, posebno u Njemačkoj, i nepovoljne ekonomsko-socijalne situacije, 2019. bi mogla biti rekordna godina kada je u pitanju broj građana koji se iseljavaju, smatraju stručnjaci.
Primjera radi, međunarodne institucije, poput Međunarodnog monetarnog fonda, upozoravaju da BiH ima najveći negativni prirast stanovništva od svih zemalja regiona, te ističu da je od 2000. godine populacija u BiH smanjena je za pet odsto, a da je od 1990. do danas BiH napustilo više od 20 odsto stanovništva, pišu Nezavisne.
Stevo Pašalić, renomirani demograf, smatra da je prirodna depopulacija nešto izraženija u Srbiji, ali da je BiH u ratu trajno napustilo 527.000, a u poslijeratnom periodu već milion ljudi.
"Ako znamo da se od 1991. do 2017. ukupno trajno iselilo 1.132.000 ljudi, to znači da danas BiH realno ima oko 3.240.000 stanovnika, odnosno 300.000 manje nego što je pokazao popis 2013. godine", ističe on.
Upozorava da iskustvo zemalja koje su postale članice EU, poput Bugarske, Rumunije i Hrvatske, pokazuje da su još intenzivnije gubile stanovništvo nego što je to bio slučaj u prethodnom periodu, zbog olakšanog pristupa zapadnoevropskim tržištima rada.
"Ako bi zemlje poput Srbije i BiH postale članice, taj broj bi bio još veći. Imajte na umu da sada njemačkom tržištu rada nedostaje 1,2 miliona radnika, a u EU ukupno 2,5 miliona radnika. Gdje će oni naći potrebne radnike? Očigledno je da će zemlje zapadnog Balkana imati sve veći problem", rekao je Pašalić.
Evropska agencija za statistiku "Eurostat" pokazuje da niska stopa rađanja uz visoku stopu imigracije mladih i obrazovanih u napredne zemlje Evrope pojačava demografske pritiske i ozbiljno utiče na ekonomski potencijal.
MMF, pak, upozorava da je zbog depopulacije manja i produktivnost, koja je, kako navode, ionako manja u odnosu na evropski prosjek. Bh. Bruto domaći proizvod iznosi 30 odsto evropskog prosjeka, srpski 36 odsto, makedonski 39, crnogorski 41, hrvatski 60, a slovenački oko 82 odsto. Gledajući na cijeli zapadni Balkan, od BiH jedino je lošija Albanija.
Pašalić ističe da BiH, odnosno entiteti, koji imaju nadležnost za ovu vrstu mjera, nema velike mogućnosti za povećanje broja stanovnika, ali da postoji realan osnov da se sprovedu mjere koje će osigurati očuvanje postojećih nivoa.
"Treba pristupiti tome optimistički. Zajedno možemo doći do određenih rezultata, jer naši potencijali još nisu potrošeni, imamo još potencijala u društvu. Mi smo mala populacija i nekim mjerama se može zadržati ovo stanovništva što imamo. Objektivno, ne možemo ići na neko povećanje, ali možemo da zadržimo to što imamo", rekao je Pašalić.
Naglasio je da mjere ne moraju biti samo materijalne prirode, već mogu biti i nematerijalne, a odnose se, između ostalog, na edukaciju mlađe populacije.
Dodao je da mjere ne mogu biti oslonjene samo na vladu, već moraju obuhvatiti šire slojeve društva, a demografija i ekonomija, prema njegovom mišljenju, predstavljaju neraskidivu poveznicu kako bi se ti problemi riješili. Naglasio je da populacione politike moraju biti odvojene od socijalnih politika iako su, kako naglašava, socijalne mjere važne.
Bruto domaći proizvod u odnosu na prosjeku EU
- 30 odsto BiH
- 36 odsto Srbija
- 39 odsto Makedonija
- 41 odsto Crna Gora
- 60 odsto Hrvatska
- 82 odsto Slovenija
