Žalbeno vijeće Mehanizma u Hagu danas je pravosnažno osudilo na doživotni zatvor prvog predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića zbog genocida u Srebrenici i zločina protiv čovječnosti, kršenja zakona i običaja ratovanja.
Ovom odlukom preinačena je prvostepena presuda Tribunala u Hagu kojom je u martu 2016. godine bio osuđen na 40 godina.
"Žalbeno vijeće je saglasno sa Tužilaštvom da je kazna od neadekvatna s obzirom na težinu Karadžićevih krivičnih djela, kao i da je kazna pretresnog vijeća nerazumna i nepravična", rekao je u oblazloženju odluke predsednik Žalbenog vijeća sudija Van Josen iz Danske.
On je dodao da je pretresno veće je pogriješilo kada je izreklo kaznu od 40 godina.
Po izricanju presude iz sudnice se čuo gromoglasan aplauz, ali i zvižduci, prenose mediji.
Žalbeno vijeće Mehanizma u Hagu potvrdilo je da Radovan Karadžić (73) nije kriv za genocid nad muslimanskim stanovništvo u sedam opština BiH u periodu od 1992. do 1995.
Ovom odlukom potvrdilo je prvostepenu presudu u dijelu kojim je po ovoj, prvoj i jedinjoj od 11 tačaka optužnice bio oslobođen od optužbi.
Žalbeno vijeće smatra da je sudsko vijeće, koje je izreklo prvostepenu presudu pravilno zaključilo da nije bilo genocida na teritoriji opština Bratunac, Prijedor, Vlasenica, Zvornik, Sanski Most, Foča i Ključ, ali da jesu počinjeni drugi ratni zločini u tim opštinama od 1992. do 1995, koji su bili koordinirani iz vrha Republike Srpske.
U uvodnom dijelu, sudija je naveo koje je funkcije Karadžić imao tokom rata, i dao presjek postupka do sada, kada je donesena prvostepena presuda.
Vijeće je do sada odbacilo sve žalbene navode Karadžića za napade na Sarajevo i Srebrenicu.
Vijeće je djelimično prihvatilo žalbeni zahtjev Karadžića broj 31, prenosi RTS.
Odbrana Radovana Karadžića nije uspjela da dokaže da nije kriv za masakr u Sarajevu, na Markalama, kao ni za "terorisanje stanovnika Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem tokom višegodišnje opsade glavnog grada BiH", rekao je predsjednik Žalbenog vijeća Van Josen.
Odbrana nije uspjela da dokaže da je vijeće donelo pogrešne zaključke u presudi u kojoj je osuđen za zločine u 20 bosanskih mjesta, rekao je predsednik Žalbenog vijeća.
Žalbeno vijeće odbacilo je žalbu odbrane da je suđenje bilo nepravično.
Govoreći o ubistvima nakon pada Srebrenice, Vijeće je utvrdilo da je znao za ubistva u julu 1995.
"Karadžićevi navodi da je on odgovoran za to samo zato što je predsjednik su neuvjerljivi", rekao je sudija.
Žalbeno vijeće ukazuje da Karadžić nije pokazao da postoji greška u dijelu prvostepene presude koja se odnosi na namjeru da se počini genocid u Srebrenici. Dodaju da je znao za zločine u Kravici, kao i da je morao znati i za druga ubijanja...
Žalbeno vijeće je potvrdilo i da Pretresno vijeće nije pogriješilo u slučaju Srebrenice govoreći o Karadžićevoj naredbi da se zarobljeni odvedu na "neko drugo mjesto". Sudija je naveo da je Karadžić bio u kontaktu sa ljudima na terenu koji su ubijali.
Žalbeno vijeće nije našlo greške ni u rezonovanju prvostepenih sudija u vezi s progonom Bošnjaka s područja Srebrenice. Progon Bošnjaka sa područja Srebrenice se odnosi na prisilno preseljenje žena, djece i staraca sa područja Srebrenice.
Govoreći o prvoj tački žalbe Tužilaštva, da su ubistva i drugi nasilni zločini bili dio udruženog zločinačkog poduhvata da se uklone Bošnjaci i Hrvati s teritorije Republike Srpske, sudija je rekao da tužioci nisu dokazali da je prvostepeno Vijeće pogriješilo kada je oslobodilo Karadžića za ove zločine.
Žalbeno vijeće, uz izuzeto mišljenje sudije Den Prade, stava je da tužioci nisu dokazali da je donesena greška pri zaključku da Karadžić nije kriv za genocid 1992. u sedam opština BiH.
-------
Izricanje presude počelo je u 14 sati, ali je prenos odložen pola sata.
Advokat Branislav Tapušković smatra da nije uobičajeno da se izricanje presude gleda u odloženom prenosu, ali da je za to dato objašnjenje.
"To je uslijedilo nakon one tragedije koja se zbila poslije presude Praljku. Sad su vjerovatno obazriviji, moraju da se izvrše određene provjere, da bi se izbjegla, možda, neka situacija koja bi ličila na onu kada je izricana presuda Praljku. Nema drugog razloga", objašnjava Tapušković.
-------
Karadžićevo suđenje počelo je 2009. godine, a trajalo je 499 dana, tokom kojih je saslušano 586 svjedoka.
Prvobitnu optužnicu protiv Karadžića Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) potvrdio je 25. jula 1995. godine. Nakon toga Karadžić je proveo 12 godina u bjekstvu, a konačno je uhapšen u Beogradu 2008. godine kada je izručen UN-ovom tribunalu.
Prvostepenom presudom suda u Hagu, Karadžić je 2016. proglašen krivim za genocid u Srebrenici, progon i istrebljenje Hrvata i Bošnjaka iz 20 opština širom Bosne i Hercegovine.
Krivim je proglašen i za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bilo terorisanje civilnog stanovništva u Sarajevu tokom opsade tog grada te za uzimanje pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda za taoce.