Republika Srpskа ima negativan prirodni priraštaj već 17 godina, a 2018. godine zabilježen je rekordno najniži natalitet. Stručnjaci saglasni da državne mjere za rehabilitaciju nataliteta nisu dovoljne.
Prema podacima Zavoda za statistiku RS u 2018. godini umrlo je 14.763 osoba dok je na svijet došlo samo 9.568 mališana.
Iako je Vlada RS donijela nekoliko pronatalitetnih mjera, stručnjaci kažu da to nije dovoljno da bi se stanje popravilo.
“Već 12 godina ukazujemo na taj veliki problem, da treba ulagati u porodicu, da se mora podsticati natalitet. Mi smo 2015. podnijeli peticiju za izmjenu Zakona o dječijem dodatku, ali to nije uspjelo. Išli smo sa prijedlogom da taj dodatak bude 100 maraka za svako dijete, ali mi se čini da je i to sada malo”, rekao je za MONDO predsjednik Udruženja “Četiri plus” Jovan Radovanović.
Ističe da se izmjena zakona desila, ali da je sad još rigoroznije, jer morate biti "teška" socijala da biste uopšte ostvarili pravo na tu naknadu.
Srpska: 5.000 više umrlih nego rođenih
“Činjenica da se svake godine bilježi pad nataliteta pokazuje da mjere koje je Vlada preduzela nisu dovoljne da bi se stanje popravilo. Mjera pomoći u vidu plate za nezaposlene majke jeste dobra, ali kratkoročna. Postavlja se pitanje šta poslije isteka tih godinu ili 18 mjeseci koliko nezaposlene majke imaju pravo na tu naknadu”, rekao je Radovanović i dodao da porodice koje su otišle u Njemačku ostvaruju dječiji dodatak, iako djeca nisu tamo rođena, a ovdje nisu imali pravo.
Zbog konstantnog negativnog priraštaja, ali i velikih migracija stanovništva, Radovanović kaže da je Republika Srpska već postala zemlja starih ljudi.
“Mladi odlaze i po nekom prosjeku starost populacije u Srpskoj je više od 45 godina. U budućnosti se bojim da ćemo imati i para i svega ali ih nećemo imati kome dati”, zaključio je predsjednik ovog udruženja.
Da se prirodni priraštaj bilo koje zemlje mora popravljati dugoročnim mjerama saglasan je i demograf Aleksandar Čavić.
“Najveći problem mjera koje je Vlada donijela je taj što nemaju dugoročan karakter i samim tim ne mogu da utiču na promjene u sferi kao što je rađanje iz razloga što su prirodni priraštaj i natalitet dugoročni i samo se dugoročnim mjerama mogu i popravljati”, kaže Čavić za naš portal.
Čavić ističe da je 2018. godina zabilježila rekordno najniži natalitet od kada postoji Republika Srpska, iako se zbog određenih pronatalitetnih mjera očekivao bejbi bum.
Demografska kriza: Bijela kuga uzima danak
“Naš najveći problem je što nemamo planski dokument. Potrebno je da donesemo 'Populacionu politiku RS' u okviru koje bi bile tri intergralne cjeline - pronatalitetna politika, politika prema migracijama i politika prema starijim licima”, kaže Čavić i dodaje da bez sprovođenja seta mjera koje su međusobno usaglašene ne postoji nikakva mogućnost da se rehabilituje natalitet.
Dokument bi morao imati podršku političkih i društvenih faktora, stručne zajednice, javnosti, kao i nevladinog sektora i vjerskih organizacija.
“Donošenje individualne odluke o stvaranju potomstva ili proširenju porodice nije jednostavno, bez obzira da li imate materijalne pretpostavke za tako nešto ili ne. Samim tim, mora se razumjeti da sjediti u nekom kabinetu i donositi odluke koje će se ticati desetina hiljada građana i djece vrlo je težak zadatak. Upravo zbog toga mora postojati praktično unisono djelovanje svih društvenih i političkih faktora da bi to uspjelo”, zaključio je Čavić.
