Budžet za poljoprivredne podsticaje u RS je ove godine iznosi 180 miliona KM. Poljoprivrednici u Srpskoj pozdravljaju budžet, ali žale se na cijene ratarskih sjemena i manipulacije od strane dobavljača.
"Cijena ratarskih sjemena ove godine povećana je za 20 do 40 odsto, u odnosu na prošlu dok je cijena đubriva u padu", kaže za Mondo Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS.
Proljećna sjetva kukuruza je na pomolu, a cijene sjemena su nikad veće.
"Cijene sjemena za ovu godinu su znatno porasle i zavise od prerađivačke kuće, fabrike i distributera. Cijene su porasle od 20 do 40 posto kada je riječ o ratarskim kulturama, prije svega mislimo na proljetnu sjetvu kukuruza. Kada je riječ o đubrivu, u odnosu na prošlogodišnju cijenu, ona je lagano u padu. Ne zna se gdje će se zaustaviti i sve opet zavisi od proizvođača i dobavljača i formulacije đubriva", kaže Marinković.
Ovogodišnji agrarni budžet Vlade RS iznosi 180 miliona maraka, što je za 105 miliona maraka više u odnosui na prošlu godinu. U Udreženju se slažu da je ovo najveći agrarni budžet u istoriji RS i da olakšava posao poljoprivrednicima.
Ono što poljoprivrednici traže jeste ograničenje marže za dobavljače, kako bi se više sredstava od podsticaja prelilo poljoprivrednicima.
"Ono što smo tražili kao Udruženje poljoprivrednih proizvođača jeste da nekim zakonskim aktom Ministarstvo privrede uredi da dobavljači ne mogu ostvariti veću maržu od osam odsto, te da se ta marža ograniči, jer najveći dio tog kolača iz agrarnog budžeta se prelije dobavljačima a najmanje dobiju poljoprivrednici", dodao je Marinković.
S ovim stavom, kaže Marinković, saglasno je i resorno ministarstvo.
"Ali potrebne su sistemske mjere u vidu zakona i na nivou Srpske i FBiH, što je malo komplikovano ali uz dobru volju to bi se moglo urediti", dodaje Marinkvić.
Vlada Srpske je ove godine pored većeg agranog budžeta, spustila i kriterijume za poljoprivrednike za ostvarivanje novčanih podsticaja, u smislu površine obradivog zemljišta, broja životinja, sadnica i slično.
U Pravilniku o uslovima o ostvarivanju novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela za 2023. godinu, povećani su limiti u oblasti poljoprivrede i stočarstva, kao i regres za gorivo ("plavi dizel") koji sada iznosi 0,75 feninga po litru dok je prošle godine bio 0.60 feninga.
"Svi koji su registrovani u APIF-u mogu da ostvare pravo na podsticaje. Od ove godine sniženi su kriterijumi po pitanju površina, brojnosti životinja i gazdinstva, naročito gazdinstva koja se nalaze iznad 600 metara nadmorske visine. Očekujemo da će možda još dodatno od 1.000 do 1.500 poljoprivrednih domaćinstava biti obuhvaćeno podsticajima. Tako da su donji limiti i pragovi za ulazak u sistem podsticaja znatno povoljniji nego što su bili", poručio je Marinković.
Sve uslove novog Pravilnika za razvoj poljoprivrede i sela možete pročitati OVDJE.
(MONDO)
