Prognoze od početka ove godine da će u Republici Srpskoj uslijediti pad kamatnih stopa već u aprilu neće se obistiniti, a kako sada stvari stoje, ako ne dođe do većih svjetskih lomova, pozitivni efekti o tom pitanju mogli bi uslijediti tek 2025. godine.
Banke u Srpskoj u više navrata prethodne dvije godine podizale su kamatnu stopu na kredite koje klijenti imaju sa promjenjivom kamatnom stopom. Kako je početkom godine najavljeno da euribor pada i prognoze su bile da će uslijediti pad kamatnih stopa već u aprilu, ali stručnjaci za bankarstvo navode da taj pad euribora nije dovoljan za korekcije o pitanju manjih rata.
Procjene
Profesorica na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci Branka Topić Pavković kazala je da se i dalje može očekivati labavi pad euribora.
"Evropska centralna banka (ECB), ali i ostali su na tom smjeru ka snižavanju euribora, ali bi, prema procjenama, pravi efekti njihovog djelovanja trebalo da se osjete i vide 2025. godine", kazala je Topić Pavković.
S druge strane, naglašava da inflacija jeste niža, ali nije niska kako je očekivano.
"Ta neka ciljna inflacija od dva odsto nije dostignuta u većini zemalja iako je to krajnji cilj. Težeći ka tom cilju ide se i ka labavljenju monetarne politike, ali neki krajnji efekat, prema procjenama, očekuje se tek 2025. godine ako uzmemo u obzir globalno okruženje, moguće ratne tenzije i sve ostalo", kazala je Topić Pavković.
Dakle, naglašava, očekuje se i dalji pad euribora, ali za sada izostaje strmi pad koji bi mogao da utiče na pad kamatnih stopa na kredite.
"Taj pad euribora biće postepen i u nekim manjim pomacima, ali će se dešavati. Međutim, svjetska trgovina i razmjena, kao što su napadi Huta na britanske i ostale brodove koji prevoze najznačajnije namirnice, energente i sve ostalo mogu dovesti do potpuno drugih dešavanja sredinom i krajem godine, što opet može u nekom slučaju, prema najgorim procjenama, dovesti do povećanja inflacije pa da se donesu neke druge mjere. Međutim, to je sve za sada u domenu nagađanja nekih globalnih tokova na koje mi ne možemo uticati", zaključila je Topić Pavković.
Ključne odluke FED-a
Sličnog stava je i njen kolega i profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci Dragan Gligorić koji navodi da su januar pa i februar pokazali da se inflacija neće tako brzo smiriti.
"Još je inflacija iznad onih targeta postavljenih od strane vodećih banaka, odnosno ECB-a i Sistema Federalnih rezervi (FED), tako da bez nekih naznaka da će inflacija zaista pasti ispod tih dva odsto ne možemo očekivati da ove banke snize referentne kamatne stope", kazao je Gligorić.
Prema trenutnim procjenama, naglašava, to bi se moglo desiti u junu, ali sve zavisi od daljeg kretanja cijena u svijetu.
"Cijena energenata ponovo ima tendenciju rasta, imamo takođe problema u transportu robe iz Azije u ostatak svijeta zbog problema vezanih za transport robe kroz Crveno more. Svi ti faktori utiču na to da se još ne može očekivati značajnije smanjivanje inflacije ispod nivoa koji su definisani kao targeti velikih centralnih banaka", poručio je Gligorić.
FED, kako navodi, prednjači sa smanjenjem, ali i povećanjem kamatnih kriza.
"ECB nešto kasni u odnosu na njih, tako da se i sada očekuje da bi FED mogao da smanji kamatne stope u junu, a onda, faktički i da tu politiku slijedi i evrozona. Ako dvije centralne banke ne prate jedna drugu, kako u povećanju, tako i u smanjenju kamatnih stopa, to onda ima i značajan uticaj na međusobni kurs valuta, prije svega evra i dolara, tako da očekujemo da će u narednom periodu ipak doći do pada kamata, ali ne tako brzo kao što se to očekivalo", naglasio je Gligorić.
To se, prema prognozama, može očekivati tek krajem drugog ili početkom trećeg kvartala.
"Sve to opet zavisi od inflacije, dakle, primarni cilj ECB-a i FED-a je smanjenje inflacije ispod dva odsto. Sve dok se to ne postigne, odnosno dok oni ne steknu uvjerenje da će inflacija pasti ispod tog nivoa, ne možemo očekivati da će doći do smanjenja kamatnih stopa", naveo je Gligorić.
Primjer
Pojedinim građanima koji su podigli kredite s promjenljivom kamatnom stopom mjesečna rata zbog rasta euribora u prethodne dvije godine povećana je za skoro 100 maraka.
Jedna od onih koje je pogodilo ovo podizanje kamata jeste i M. B. iz Banjaluke. Kaže kako je 2019. godine digla stambeni kredit od 66.000 maraka po promjenljivoj kamatnoj stopi, vezanoj za euribor. Rata kredita u početku iznosila je 342 marke.
"Međutim, u septembru 2022. godine iz banke su me obavijestili da su zbog povećanja kamatnih stopa od strane ECB-a, te usklađivanja sa euriborom prinuđeni da koriguju kamatne stope naviše pa samim tim i iznos koji ubuduće moram mjesečno plaćati kao ratu kredita. Nakon toga stiglo je i novo obavještenje, tako da od marta prošle godine rata iznosi 413 maraka", kazala je ova Banjalučanka.
Navodi i da ju je vijest od početka godine da će uslijediti pad kamata na ove kredite obradovala, ali da joj je već sada jasno da od toga nema ništa, jer iz banke nema obavještenja da će uslijediti korekcija kamatne stope naniže.
Investicije
Dragan Gligorić naglašava da je politika kamatnih stopa bitna jer ona utiče na povećanje i smanjenje količine novca u opticaju, prvenstveno posredstvom kreditiranja.
"Niža kamatna stopa bi trebalo da znači veću tražnju za kreditima, a više kredita u privredi znači veću količinu novca u opticaju i veću privrednu aktivnost. S obzirom na to da investicije pokazuju određeni efekat kašnjenja, a poznato je u ekonomiji da, ako imamo u jednoj godini investicije zbog nižih kamatnih stopa, ti pozitivni efekti se najviše osjete u narednoj godini. Dakle, ako dođe do smanjenja kamata krajem drugog ili početkom trećeg kvartala, imaćemo rast kreditiranja u ostatku godine, ali će se u 2025. godini vidjeti taj pozitivan efekat nižih kamatnih stopa, prije svega na povećanje investicija", kazao je Gligorić.
