• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Države EU u kojoj su radnici najviše plaćeni: Jedna se izdvaja na listi, čak i sa uključenim svim troškovima

Da li ste se ikada zapitali koje zemlje u Evropi najbolje plaćaju ili kako se plata Nijemca poredi sa drugima u EU, poput Grčke na primjer?

 Plate u Evropskoj uniji Izvor: Juan Roballo / Alamy / Alamy / Profimedia

Postoje različiti indikatori za poređenje plata svuda u Evropi, ali se kao posebno koristan ističe novi proračun Eurostata, prosječna godišnja prilagođena plata za puno radno vreme po zaposlenom. Procjenjuje se u odnosu na prosječnu godišnju bruto zaradu za posao sa punim radnim vremenom.

Prema Eurostatu, 2023. godine, prosječna godišnja prilagođena plata po zaposlenom sa punim radnim vremenom kretala se od 13.503 evra u Bugarskoj do 81.064 evra u Luksemburgu, sa prosjekom u EU od 37.863 evra.

Devet zemalja članica prijavilo je plate iznad prosjeka EU, dok je 17 zemalja palo ispod. Holandija nije uključena u podatke zbog razlika u metodologiji.

Pored Luksemburga, prosječna plata je premašila 50.000 evra u još pet zemalja. To su: Danska (67.604 evra), Irska (58.679 evra), Belgija (57.989 evra), Austrija (54.508 evra) i Nemačka (50.988 evra).

Finska, Švedska i Francuska takođe su rangirane iznad prosjeka EU.

Na dnu, Bugarska je praćena Mađarskom (16.895 evra), Grčkom (17.013 evra), Rumunijom (17.739 evra), Poljskom (18.054 evra) i Slovačkom (19.001 evra), čije godišnje plate nisu prelazile 20.000 evra.

Italija i Španija su ispod proseka EU, sa godišnjim platama od otprilike 32.500 evra.

Kako se plate mijenjaju kada se prilagode standardu kupovne moći?

Prosječne plate u standardu kupovne moći (PPS) omogućavaju pravednije poređenje, jer troškovi života, posebno troškovi stanovanja, značajno variraju u različitim evropskim zemljama.

Paritet kupovne moći (PPP) eliminiše uticaj razlika u cenama između zemalja. PPS je "vještačka valuta", pri čemu jedna jedinica PPS teoretski može da kupi istu količinu dobara i usluga u svakoj zemlji.

Kada se analizira prosječna godišnja plata na puno radno vrijeme prilagođena po zaposlenom u PPS, razlike su znatno uže u poređenju sa nominalnim iznosima. Ipak, značajne razlike ostaju širom EU. Na primer, u nominalnim iznosima najviša prosječna plata bila je šest puta veća od najniže, dok je ovaj odnos smanjen na 2,5 puta kada se prilagodi PPS.

Grčka zauzima najniži rang

Prosječna godišnja plata na puno radno vrijeme prilagođena po zaposlenom, mereno u PPS, kretala se od 20.525 evra u Grčkoj do 53.745 evra u Luksemburgu.U nominalnim iznosima, Grčka je bila treća s kraja ljestvice, ali je imala najlošiji rezultat u PPS.

Šetalište pored mora u Solunu, Grčka.
Izvor: Karol Kozlowski / robertharding / Profimedia

Od sedam zemalja koje su imale platu iznad proseka EU, osim Luksemburga, Belgija, Danska, Nemačka i Austrija su imale plate iznad 45.000 PPS.

Irska i Francuska bile su druge dvije zemlje iznad prosjeka EU, sa platama u PPS od 41.581evro€ i 39.110 evra.

Italija je imala najnižu platu među "velikim četvorkama" EU, sa 33.723 PPS, dok je Španija zabilježila nešto višu cifru, 35.774 PPS, obe ispod prosjeka EU.

Kako su se prosječne plate promijenile od 2022. do 2023. godine?

Među 26 zemalja EU, prosječna godišnja plata na puno radno vrijeme prilagođena po zaposlenom opala je samo u Švedskoj između 2022. i 2023. godine. U Švedskoj je prosječna plata pala za 1.817 evra, što predstavlja pad od četiri odsto. Međutim, ovaj pad je posljedica konverzije švedske krone u evre; u lokalnoj valuti plate su blago porasle. U EU, plate su porasle za 2.225 evra ili šest odsto.

U nominalnim iznosima, Luksemburg, Belgija i Irska zabilježili su najveće povećanje, svaka sa više od 4.000 evra, dok su prosječne plate u Malti, Grčkoj i Italiji porasle za manje od 1.000 evra.

Posmatrajući procentualne promene, Rumunija, Mađarska, Poljska, Letonija i Hrvatska zabilježile su najveće poraste, sa prosječnim platama koje su porasle za više od 15 odsto.

Suprotno tome, porasti su bili ispod pet odsto u Malti, Italiji, Grčkoj, Danskoj, Finskoj i Kipru.

Dovoljna plata za pristojan život u EU

Eurostat je počeo da računa "prosečne godišnje plate po zaposlenom na puno radno vrijeme" nakon usvajanja Direktive o Plavoj kartici 2021. godine. Ovaj pokazatelj služi kao prag za dodjelu radnih dozvola visokokvalifikovanim radnicima na nacionalnom nivou. Prema metapodacima Eurostata: "Praktično, ovaj indikator predstavlja platu dovoljnu za pristojan život u državi članici."

Plata se prilagođava tako što se plate na pola radnog vremena konvertuju u bruto ekvivalent za puno radno vrijeme. Rad na pola radnog vremena i dalje je značajan trend u Evropi. U 2023. godini, 17 odsto zaposlenih u EU uzrasta od 20 do 64 godine radilo je na pola radnog vremena prema Eurostat-u. Ovaj procenat je bio još viši u nekim zemljama, kao što je Njemačka sa 29 odsto i Holandija sa 39 odsto.

(Euronews)

Možda će vas zanimati

Tagovi

Još iz INFO

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE