Država u kojoj živi mnogo naših ljudi mijenjaće mnogo toga u narednih nekoliko mjeseci.
Kako bi se popunila rupa u budžetu od 6,4 milijarde evra, austrijska vladajuća koalicija konzervativaca (ÖVP), socijaldemokrata (SPÖ) i neoliberala (NEOS) planira drastične mere štednje – uključujući i smanjenje penzija.
Krajem protekle sedmice su čelnici stranaka, Kristijan Stoker (ÖVP), Andreas Babler (SPÖ) i Beate Mainl-Raisinger (Neos) predstavili svoj vladin program "Sada učinimo ispravno. Za Austriju."
Plan Ampel-koalicije (kako nazivaju novu austrijsku vladu) od 210 stranica odmah na početku precizira kako će se konsolidovati ogromni proračunski deficit od 6,4 milijarde evra. Samo u 2025. godini očekuju se oštre mjere štednje – prije svega na penzije i subvencije.
Već spomenuto povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje penzionera na šest odsto postaje stvarnost i trebalo bi stupiti na snagu 1. juna 2025. godine. Kao specifičnu ekonomsku meru štednje, tri stranke predviđaju "zamrzavanje naknade za recept 2026." i smanjenje gornje granice za lijekove na 1,5 odsto neto prihoda.
Kao što se i očekivalo, povratka klimatskog bonusa i premije neće biti. Time bi se ove godine trebalo uštedjeti oko dvije milijarde evra – što čini najveći udio u sanaciji proračuna. Međutim, predviđena je i djelimična kompenzacija za "pendlere" putem odbitka, koji će vrijediti tek od 2026. godine. "Pendleri" su ljudi koji svakodnevno putuju između svog mjesta stanovanja i mjesta rada. To obično znači da žive u jednoj zemlji ili regionu, a rade u drugom, često prešao granicu između dvije zemlje ili dva grada.
Ukidanje "hladne progresije"
Takođe, pada plan ÖVP-a i Zelenih o ukidanju tzv. hladne progresije (u kojoj se porezi povećavaju bez da je to formalno promijenjeno zakonodavstvom). "Varijabilna trećina", odnosno dio poreza koji varira u zavisnosti od različitih ekonomskih faktora, kao što su prihod ili druge ekonomske okolnosti, biće suspendovana. Najviša poreska stopa od 55 odsto na prihode iznad milijon evra, koja bi trebala da istekne 2025. godine, biće produžena za četiri godine.
Smanjenje doprinosa za socijalna osiguranja takođe nije još na vidiku, već će zavisiti od ekonomske situacije. Konkretno, smanjiće se doprinosi za Fond za porodična davanja (FLAF). Pomoć će se financirati iz proračuna.
Kao što je već najavljeno tokom pregovora, "krizni dobitnici" takođe će biti opterećeni.
"Energijski krizni doprinos za struju, kao i za fosilnu energiju, biće produženi i prilagođeni tako da će se 2025. godine i u sljedećim godinama ostvariti prihod od 200 miliona evra", stoji u programu.
Porez na banke biće prilagođen tako da će 2025. i 2026. godine donijeti prihod od oko 500 miliona evra, a u sljedećim godinama oko 200 miliona evra.
(EUpravo zato/Dunav.at)
