Većina javnih preduzeća u BiH ima problem sa likvidnošću; preduzeća ''žive'' od subvencija, povećavaju broj zaposlenih, a plate ne zavise od poslovnih rezultata preduzeća.
Javna preduzeća u BiH većinom imaju konstantno nizak stepen likvidnosti, a pet javnih preduzeća sa najvećim gubicima u BIH, u koje spadaju Željeznice FBiH, Željeznice RS, Gras Sarajevo, VIK Sarajevo i Agrokomerc, godišnje naprave 90 miliona KM gubitka, piše u bazi podataka o poslovanju preduzeća iz javnog sektora koju je izradio Transparency international BiH.
Na portalu Transparentno.ba objavljene su najvažnije informacije za 230 javnih preduzeća gdje je dat sumaran pregled njihove učinkovitosti, broja zaposlenih i uticaja na privredu i cjelin
Presjek podataka iz baze pokazuje da ova preduzeća sve više opterećuju budžete kroz subvencije, aktivirane garancije i neplaćene poreze, dok najperspektivnija javna preduzeća, uprkos očekivanjima, uplaćuju sve manju dobit u državnu kasu.
Iz prikazanih podaka može se vidjeti da, bez obzira na poslovanje, mnoga javna preduzeća i dalje povećavaju broj zaposlenih i izdatke za plate.Prosječne plate zaposlenih u javnim preduzećima značajno su veće od plata u privredi i ni na koji način nisu povezane sa poslovnim rezultatima preduzeća.
Isto se može reći i za primanja članova upravljačkih tijela, jer prikupljeni podaci pokazuju da većina direktora i članova uprave prima maksimalne plate koja im zakon dozvoljava. U RS su primanja direktora ograničena na 3.000 KM, a taj iznos primaju direktori Šuma RS, Pošta RS, Autoputeva RS i drugih javnih preduzeća, bez obzira na finansijsko stanje u kom se ona nalaze.
Ista situacija je i u Federaciji BiH gdje su primanja članova upravljačkih tijela ograničena na maksimalnih pet prosječnih plata u ovom entitetu, pa tako direktor Aerodroma Sarajevo prima 5.056 KM, dok dva izvršna direktora primaju 4.979 KM odnosno 4.776 KM. Aerodrom Sarajevo se ujedno izdvaja i kao preduzeće sa najvećom prosječnom platom.
U bazi podataka nalaze se i troškovi reprezentacije javnih preduzeća, a najvećeiznose u tu svrhu potrošile su Šume RS i Hidroelektrane na Trebišnjici, koji su samo za godinu dana na reprezentaciju utrošili po više od 400 hiljada KM.
Posebno su izdvojeni podaci o načinu na koji javna preduzeća troše novac na javne nabavke. Podaci ukazuju na sveprisutnu praksu cijepanja nabavki i sklapanjem direktnih sporazuma kojima se izbjegava javno nadmetanje, pa samo RMU Banovići godišnje potroše preko tri miliona KM kroz direktne sporazume.