Njemacka radnici Balkan

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Ekonomija

Njemačka traži još radnika s Balkana, važna novost kod zapošljavanja

Autori mondo.rs Autori dojče vele
Autori mondo.rs Autori dojče vele

Njemačka ekonomija je zavisna od doseljavanja. Savezna vlada je zato pokrenula program privlačenja inostranih stručnjaka pod motom „Make it in Germany". To je nacionalni prioritet.

Izvor: Guliver Getty Images/i Stoc

„Bez stranih stručnjaka nećemo moći da održimo naše blagostanje. Ne možemo jednostavno da čekamo na te ljude, mi se moramo potruditi oko njih", izjavio je savezni ministar rada Habertus Heil, prenosi Deutsche Welle.

Nemački zavod za statistiku tvrdi da će se broj radno sposobnih građana Savezne Republike smanjiti do 2035. za četiri do šest miliona. U mnogim branšama vlada nestašica radne snage.

Možda će vas zanimati

Po navodima Nemačke industrijske i trgovinske komore (DIHK) čak 56% ispitanih firmi manjak radne snage trenutno smatra najvećim poslovnim rizikom.


Svaka treća nemačka firma proteklih godina zaposlila je radnike iz drugih članica EU-a, odnosno trećih zemalja.
Mnoge firme zbog nedostatka radnika ne mogu da preuzimaju nove narudžbine i trpe ogromnu finansijsku štetu.

Savezna vlada je (konačno) shvatila vapaje privrednika i već neko vreme pojačano radi na stvaranju pretpostavki za privlačenje stručnjaka iz inostranstva. Nakon dugotrajne debate usvojen je Zakon o doseljavanju stručne radne snage, čime je savezna vlada priznala da je Nemačka doseljenička zemlja - i to šest decenija nakon prvog velikog talasa dolaska gastarbajtera.

Primarni cilj zakona je olakšati stranim radnicima pristup nemačkom tržištu rada - i to praktički svim branšama.

„U načelu je potpuno svejedno odakle neko dolazi, najvažnije je da dokaže da se želi integrisati u neku zemlju, da želi sarađivati i biti deo društva. I onda nije pitanje odakle je neko, nego kako se želi integrisati", kazala je za DW savezna ministarka obrazovanja Anja Karliczek.

Ona je u ponedeljak u Bonu zajedno s kolegom iz saveznog kabineta Heilom (zadužen za resor rada) otvorila novi centralni zavod za priznavanje stručne kvalifikacije (ZSBA). Po pisanju domaćih medija, u Nemačkoj u ovom trenutku postoji oko 1.400 raznih službi koje se bave priznavanjem stranih diploma.

Proces priznavanja je do sada bio previše komplikovan i trajao je predugo, puno duže nego recimo u skandinavskim zemljama, SAD-u ili Kanadi. A to sebi Nemačka u globalnoj borbi za najbolje stručnjake više ne može da dozvoli, čuje se iz savezne vlade. Novi zavod za priznavanje inostranih kvalifikacija, koji je počeo da radi već početkom ovog meseca, to bi morao da koriguje.

Tokom obilaska radnih prostorija, Karliczek i Heil demonstrirali su kako bi to trebalo da izgleda u praksi: osobe zainteresirane za dolazak u Nemačku najpre bi trebale da kontaktiraju ZSBA, koji će im pomoći u pripremi kompletne dokumentacije potrebne za priznavanje kvalifikacija, stajati im na raspolaganju za savetovanje (putem chata, maila ili telefonski) i njihove molbe distribuirati nadležnim institucijama na nivou nemačkih saveznih pokrajina.

Ali ono što na jednoj strani pomaže Nemačkoj (nova pravila doseljavanja), na drugoj strani otvara velike probleme - jugoistok Evrope ne napuštaju samo najbolje kvalifikovani kadrovi sa univerzitetskom diplomom, već i bolničari, automehaničari i radnici iz drugih branši. Iz Hrvatske, Srbije ili BiH u Nemačku godišnje ode više od 100.000 radnika.

Da li je nemačka vlada svesna šta to znači za tržišta rada u tim zemljama, pitao je DW ministra Heila:

„Mi smo sklopili nekoliko bilateralnih sporazuma, na primer da ne povlačimo bolničare iz medicinske branše iz onih zemalja kojima su ti radnici potrebni. Ipak mislim da je nužno da postoji sloboda kretanja jer ako to dobro organizujemo, onda profitiraju obe strane, i to onda na kraju krajeva učvršćuje i naše odnose."

Dobro za Nemačku, loše za Balkan?

1. 3. 2020. u Nemačkoj na snagu stupa novi Zakon o doseljavanju stručne radne snage. Njime bi trebao da se olakša dolazak u Nemačku i potraga za poslom svim kvalifikovanim radnicima iz zemalja koje nisu članice EU-a.

Ubuduće neće više važiti pravilo po kojem su u prednosti za neko radno mesto automatski građani EU. Jedna od regija na koju tradicionalno najviše „ciljaju" nemački poslodavci je zapadni Balkan - radnici iz tog regiona uživaju dobru reputaciju u Nemačkoj:

„U prošlosti smo dobili jako puno upita sa zapadnog Balkana, to je jedna od regija koje su jako važne za nas, zato što tamo pronalazimo vrlo dobru, kvalifikovanu stručnu radnu snagu, a s druge strane ima dosta ljudi koji znaju nemački jezik, što je od ogromne pomoći u poslovnoj integraciji", kaže za DW Thorsten Rolfsmeier iz Saveznog zavoda za zapošljavanje.

PROČITAJTE I OVO



Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE