Na svjetskoj sceni nastupila je nestašica cjepiva, ponegdje je vakcinacija prekinuta, a pojedine zemlje najavljuju tužbe protiv kompanije koja prozvodi vakcine zbog nepoštovanja dogovora.
Najprije je prošle nedjelje Evropu potresla vijest da američko-njemačka kompanija "Fajzer-BioNtek" kasni sa isporukom vakcina.
"Fajzer" je, bez prethodnog upozorenja, objavio usporavanje od tri do četiri sedmice, a potom je to sveo na nedjelju dana. Kao razlog za kašnjene, ova kompanija je navela izvođenje radova u proizvodnim pogonima u fabrici u Belgiji, koja snabdjeva najveći dio Evrope.
Njemačka, u kojoj je sjedište kompanije BioNTek, imala je nekoliko pokrajina koje se bore sa isporukama vakcina. Sjeverna Rajna-Vestfalija, na zapadu, obustavila je vakcinaciju u bolnicama u utorak i zaustavila prve vakcinacije i u staračkim domovima.
I španske vlasti u Madridu privremeno su zaustavile vakcinaciju zdravstvenog osoblja prošle nedjelje, rekavši da su primile samo polovinu doza koje su očekivale.
U Francusku je stiglo 385.000 od najavljenih 520.000. Danska je dobila deset odsto manje, a Italija manje čak za trećinu. U nekim italijanskim regionima zabilježen je manjak za čak 60 odsto doza cjepiva.
Da nevolja bude veća, nestašica vakcina dolazi u najgorem trenutku kada se broj zaraženih na planeti popeo na 99 miliona, dok se s druge strane britanski soj rapidno širi.
Osim toga, problem u zapadnoj Evropi je i to što na raspolaganju imaju samo "Fajzer" i "Modernu", dok rusko i kinesko cjepivo nisu odobreni za upotrebu.
I dok Evropa kao ozeblo sunce iščekuje takozvanu "oksfordsku vakcinu" kompanije Astra Zeneka, koja bi trebalo da dobije upotrebnu dozvolu 29. januara, iz ove firme najavljuju da će kasniti sa isporukom vakcine.
Kako su naveli u kompaniji Astra Zeneka, zbog "zastoja u proizvodnji", u prvom kvartalu ove godine Evropskoj unije će moći da isporuči 31 milion doza njihovog cjepiva, premda je dogovorena distribucija od oko 80 miliona vakcina do kraja marta.
Neke zemlje, poput Litvanije, očekuju i do 80 odsto manje od planirane količine! Austrija će, tako, u februaru dobiti 340.000 doza umjesto 650.000 očekivanih, a Norveška samo 200.000 od predviđenih 1,12 miliona!
Belgija je očekivala 1,5 miliona "AstraZeneka" vakcina do marta, a dobiće manje od pola (oko 650 000 doza).
Rumunija je upozorila da bi njene zalihe vakcina mogle da padnu na gotovo nulu do kraja prve nedjelje februara.
Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da je EU morala da preuzme određenu odgovornost zbog svog sporog odobravanja oksfordske vakcine, koja bi mogla doći krajem sljedeće nedjelje. Inače, Mađarska je postigla dogovor sa Rusijom da otkupi velike količine vakcine Sputnik V, iako nije dobila odobrenje EU.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je jutros da je na dijelu "kidnapovanje vakcina, te da pojedine zemlje plaćaju više po dozi nego što je platila EU", i istakao da će Hrvatska insistirati na poštovanju ugovora sa kompanijama.
Najavljene tužbe protiv kompanija
Predsjednik Evropskog saveta Šarl Mišel rekao je da će EU koristiti legalna sredstva kako bi natjerala sve farmaceutske kuće sa kojima je potpisala ugovor da ispoštuju svoj dio dogovora o nabavci vakcine.
Čini se da je Italija najodlučnija u toj odluci, te je italijanski ministar spoljnih poslova Luiđi Di Majo rekai da će preduzeti zakonske mjere i pojačati pritisak u Briselu na "Fajzer" i "AstraZeneku" zbog kašnjenja u isporukama vakcina.
Takođe, prošle nedjelje je isporuka vakcina Poljskoj smanjena za polovinu, a tamošnji ministri kažu da im je obećana normalna usluga do sredine februara, te ako to nije slučaj Varšava će razmotriti pravnu akciju.
(Mondo/Blic)
