Ukrajinska mornarica zaprijetila je da će u budućnosti otvoriti vatru na brodove ruske straže ako se incident, koji se dogodio nedavno kod Kerčkog tjesnaca, koji povezuje Crno more sa Azovskim morem i razdvaja poluostrvo Kerč Krima, ponovi.
U incidentu su učestvovala tri ukrajinska oklopna artiljerijska broda Giurza-M i pet neidentifikovanih brodova obalske straže ruske službe bezbjednosti FSB. Prema ukrajinskim medijima, ruski brodovi su počeli da izvode "provokativne manevre" oko ukrajinskih brodova, a povukli su se tek nakon što su zaprijetili da će otvoriti vatru.
Nekoliko sati kasnije, ruski predsjednik Vladimir Putin odlučio je da zatvori Kerčki moreuz za strane ratne brodove, nastavljajući da eskalira tenzije u istočnoj Evropi, pišu svjetski mediji.
Sve se to dešava u trenutku kada Rusija gomila vojne trupe duž granice sa Ukrajinom. Trenutno je tamo raspoređeno oko 80.000 vojnika i oko hiljadu tenkova, a neki analitičari procjenjuju da bi Rusija sljedeće nedjelje tamo mogla da ima više od 115.000 vojnika. Čini se da je čitava situacija priprema za moguću rusku invaziju na Ukrajinu.
Poslije incidenta u Kerčkom moreuzu, Rusija je najavila da zatvara tjesnac za strane ratne brodove do oktobra, kako se izvještava, da bi tamo mogla da održava pomorske vežbe. Ukrajina je potez Moskve ocijenila kao kršenje njenih prava.
Zatvaranjem moreuza onemogućen je pristup ukrajinskim lučkim gradovima Mariupol i Berdjansk, koji se graniče sa pobunjeničkim regionom Donbas, u kome se trenutno vode borbe između proruskih pobunjenika i ukrajinskih snaga. Zatvaranje tjesnaca otežaće Ukrajini isporuku zaliha u to područje ako Moskva odluči da započne invaziju.
Putin je odlučio da zatvori moreuz nakon što je američki predsjednik Džo Biden zaprijetio Moskvi novim sankcijama zbog, kako je rekao, ruskih pokušaja da se umiješa u američke izbore i hakerskih napada na baze podataka američke vlade.
Bajden je to nazvao "proporcionalnim odgovorom", rekavši da je mogao da postupi i oštrije, ali je odlučio da održi "stabilnu vezu" i izbjegne "ciklus eskalacije i sukoba" sa Rusijom. Ranije je Bajden podsjetio i na dva američka razarača koja su poslata u Crno more kao upozorenje Rusiji. Pored toga, Bajden je predložio Putinu da održi samit u trećoj zemlji tokom narednih mjeseci kako bi razgovarao o problematičnim pitanjima, uključujući najnovije tenzije u Ukrajini. Ali Bajden još nije dobio Putinov odgovor na ponudu.
I dok se američko-ruske diplomatske prepirke nastavljaju, ukrajinski predsjednik Vladimir Vladimir Zelenski sastao se danas sa evropskim saveznicima u Parizu kako bi obezbijedio konkretnu podršku u slučaju ruskog napada na njegovu zemlju. Daili Mail izvještava da je Zelenskog lično primio francuski predsjednik Emmanuel Macron, dok će im se njemačka kancelarka Angela Merkel pridružiti putem video veze.
"Suverenitet Ukrajine je ugrožen. Svi naši napori usmjereni su na izbjegavanje eskalacije i ublažavanje tenzija ", rekli su iz Makronovog kabineta.
Istovremeno, ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitrij Kuleba rekao je da je granica Ukrajine "crvena linija". "Ako Rusija pređe tu crvenu liniju, onda će patiti", dodao je on.
U međuvremenu, britanski ambasador u Moskvi pozvan je na razgovor u rusko Ministarstvo spoljnih poslova nakon što je London pozvao ruskog ambasadora u Velikoj Britaniji na sličan razgovor zbog pogoršanja bilateralnih odnosa. Britansko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je u četvrtak da je pozvalo ruskog ambasadora da izrazi zabrinutost zbog "zlonamjernog ponašanja" Moskve i potvrdilo podršku Londona sankcijama koje je najavio Bajden.
Prije svega, Ukrajina je upozorila da bi, ako joj NATO ne odobri pristup članstvu, mogla jednostrano izgraditi svoj nuklearni arsenal.
Ukrajina je jednom imala nuklearno oružje koje joj je ostalo nakon raspada Sovjetskog Saveza. U svom nuklearnom arsenalu imala je 176 interkontinentalnih balističkih projektila i 44 strateška bombardera, ali se složila da eliminiše sve to oružje u zamjenu za bezbjednosne garancije Britanije, Sjedinjenih Država i Rusije.
"Moramo učiniti sve da osiguramo da nas Putin napadne. Mogućnost za to je da Ukrajina konačno postane članica NATO-a ", rekao je ovih dana Andrii Melnik, ukrajinski ambasador u Nemačkoj.
"Da je Ukrajina bila članica NATO-a 2014. godine, nikada ne bi bilo aneksije Krima i ovog strašnog rata na istoku naše zemlje", dodao je on.
Međutim, Melnik je tada otvoreno upozorio: "Nemamo drugog izbora - ili ćemo biti dio NATO-a ili ćemo se morati naoružati i možda ponovo razmisliti o nuklearnom oružju. Suočeni smo sa najvećim pokretom ruskih trupa od Drugog svjetskog rata ".
Ruska novinska agencija Sputnjik je u izvještaju navela da je Ukrajina "vjerovatno zadržala tehnički kapacitet za izgradnju nuklearnog arsenala".
(Mondo/Net.hr)