Dok se sirotišta u Avganistanu bore sa ekonomskom krizom nakon što je obustavljena međunarodna pomoć, djeca su suočena sa nestašicom hrane.
Sa velikim problemom nedostatka hrane suočena su djeca u sirotištu za djevojčice "Aladin" u glavnom gradu Kabulu.
Iako je sirotište "Aladin" zvanično poznato kao "sirotište za djevojčice", dječaci ovdje mogu ostati do 12 godina.
Trenutno u sirotištu živi ukupno 100 djece, odnosno 45 djevojčica i 55 dječaka.
U Avganistanu postoji 68 državnih i privatnih sirotišta, ali je njih 26 zatvoreno zbog velike ekonomske krize u zemlji.
Nedostatak hrane, odjeće i goriva je glavni problem
Prekid međunarodne pomoći doveo je do velikih problema u sirotištu, posebno kada je riječ o hrani, odjeći, gorivu, medicinskim i kancelarijskim potrepštinama.
Nakon što su talibani preuzeli vlast u zemlji, sirotišta teško dolaze do mesa, mlijeka, voća i povrća.
Suočavaju se i sa problemima u snabdijevanju električnom energijom i pitkom vodom.
Zbog nedostatka struje i grijanja, djeca uglavnom spavaju u hladnim sobama.
Administracija pokušava da održi rad sirotišta uz pomoć male količine hrane, odjeće i goriva, i poziva na "pomoć" nacionalne i međunarodne organizacije.
Zbog smrti roditelja pet sestara živi u sirotištu
Hasibe Nebizade (14) posljednjih godinu dana živi u sirotištu "Aladin" sa svoje četiri sestre Tayyibe (9), Tugba (8), Zuleyha (6) i Yelda (3).
Njihov 12-godišnji brat Bektash živi u sirotištu u provinciji Pervan.
Njihov otac, koji je bio vojnik za vrijeme prethodne vlade, poginuo je u padu helikoptera u pokrajini Belh prije dvije godine, a majka, zajedno sa bakom, djedom i tetkom, poginula je u poplavama u provinciji Pervan prošle godine.
Njihovi ujaci, koji su im jedini rođaci, žive u provinciji Kapisa. Međutim, zbog teške ekonomske situacije nisu u mogućnosti da se brinu za djecu.
Zbog gubitka majke, Tayyibe i Zuleyha počele su pokazivati psihičke probleme kao rezultat traume koju su doživjeli. Zbog finansijskih poteškoća ne primaju potrebnu zdravstvenu uslugu.
Hasibe je objasnila da joj sestre imaju probleme s govorom.
Navodeći da ih ujaci posjećuju jednom mjesečno, Hasibe je izjavila da je preuzela odgovornost za sestre i brata.
Omiljeno jelo joj je pilav sa mesom, a posljednji put ga je jela prije dva mjeseca.
"Nasilje se i dalje nastavlja. Znam da je situacija veoma loša. Nadam se da će doći bolji dani. Ima dana kada u sirotištu umirem od gladi. Ali ne želim da se zatvori", izjavila je Hasibe.
Ova djevojčica većinu vremena provodi brinući se za sestre.
"Moja najveća želja je da moje dvije sestre ozdrave. Želim da budem ljekar, jer ako moja braća i sestre ne ozdrave, ja ću ih liječiti", kazala je Hasibe.
Shiraz se boji zatvaranja sirotišta
U sirotištu je i 11-godišnja Shiraz Pupelzei. Njena majka se ponovo udala nakon pogibije oca. Tada je dovedena u sirotište.
U budućnosti želi da bude pilot i da služi svom narodu.
"Moja majka nije dolazila da me vidi četiri godine. Ne pita za mene, nema vijesti od nje", ispričala je Shiraz.
Ova djevojčica se boji da će ostati na ulici ukoliko se sirotište zatvori.
U sirotištu već sedam godina živi i 11-godišnja Sevita Samedi.
Ne sjeća se oca, koji je poginuo, a majka zbog finansijskih problema nije u mogućnosti da se brine za nju.
Majku je posljednji put vidjela prije dva mjeseca.
"Dovedena sam u sirotište jer nisam imala gdje da boravim i nije bilo nikoga da me čuva. Volim da krojim i kuham. Želim da budem novinarka i pokažem realnost u kojoj živimo. Bojim se da će sirotište biti zatvoreno", ispričala je Sevita.
Arzu želi da bude učiteljica
U sirotištu je šest godina i 11-godišnja Arzu Azizi.
Voli sport, a bavi se ručnim radom i umjetnošću. U sirotištu je jer je izgubila oba rodtelja. Želi da bude učiteljica.
"Želim da se Avganistan oslobodi rata. Želim da djevojčice ponovo idu u školu. Želim da se otvore škole i univerziteti", kazala je Arzu.
Dodala je da ponekad gladuju zbog nedostatka hrane.
Nakon procesa koji je započeo povlačenjem međunarodnih snaga iz Avganistana ove godine, u okviru mirovnog sporazuma postignutog između Sjedinjenih Američkih Država i talibana u februaru 2020. godine, talibani su opkolili glavni grad Kabul i preuzeli kontrolu bez sukoba, nakon što je predsjednik Ashraf Ghani napustio zemlju 15. augusta.
U zimskim mjesecima očekuje se porast gladi i siromaštva u zemlji.
Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a i Svjetskog programa za hranu, 22,8 miliona ljudi, što je više od polovine stanovništva zemlje, suočiće se sa ozbiljnom nestašicom hrane.
(Anadolija)
