Da li Putin drži sve karte? Hoće li kupovati vrijeme na Zimskim olimpijskim igrama na kojima će biti gost kineskog predsjednika Si Đinpinga? Da li je on dobar taktičar, ili loš strateg?
Dok su ratni razgovori oko Ukrajine dostizali vrhunac i strah od invazije tokom protekle nedjelje, jedan svjetski lider ostao je odlučno iznad sukoba: ruski predsjednik Vladimir Putin. Ne, Putin nije bio na odmoru. Lider Kremlja se držao punog rasporeda, ali je davao oskudne javne primjedbe o međunarodnoj krizi koja je uzavrela.
Prošle srijede, Sjedinjene Države i NATO dostavile su svoje pisane odgovore na ruske bezbjednosne zahtijeve, nudeći Moskvi ono što je američki državni sekretar Entoni Blinken opisao kao diplomatsko skretanje sa opasnog puta eskalacije ka ratu.
A onda tišina. Putin je u četvrtak proveo dan u svečanoj javnoj posjeti Piskarjevskom memorijalnom groblju kako bi obilježio godišnjicu ukidanja opsade Lenjingrada polažući cvijeće na zajedničku grobnicu u kojoj su i posmrtni ostaci njegovog starijeg brata Viktora, koji je preminuo kao dijete tokom blokade grada.
Putin je u petak predsjedavao sastankom o nacionalnoj bezbjednosti. Ali opet, Kremlj je dao samo anodno očitavanje i objavio kratak isječak Putinovog razgovora o novom spoljnopolitičkom dokumentu. Dok je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov ponudio nekoliko šturih ocjena pisma - rekavši da Rusi nisu imali "pozitivnu reakciju" na glavnu tačku problema, poziv Kremlja da se zaustavi dalje širenje NATO-a na istok - bilo je jasno da će svijet morati da sačeka snažniji Putinov odgovor, navodi CNN.
A Putin može da čeka. Dok su se zapadni lideri unijeli oko ukrajinske krize, Putin je čovjek koji se suočava sa veoma malim unutrašnjim političkim pritiskom. Njegova politička opozicija je sklonjena sa strane ili stavljena u zatvor, ima popustljive državne medije i ne mora da razmišlja o bilo kakvoj kampanji za reizbor u bliskoj budućnosti. On ne mora da se konsultuje sa neposlušnim parlamentom o spoljnim poslovima. To ga čini jedinim čovjekom za razgovor. Francuski predsjednik Emanuel Makron je u petak telefonom razgovarao sa Putinom o ukrajinskoj krizi, pri čemu je iz Jelisejske palate saopšteno da je Putin rekao Makronu da je "on jedini sa kojim je mogao da vodi tako duboku diskusiju“.
Makron, koji se sprema za predsjedničku kampanju, nije bio jedini koji se bavi krizom. Britanski premijerBoris Džonson- na izmaku zbog okupljanja u Dauning Stritu i spasavanja životinja u Avganistanu - rekao je u petak da planira da razgovara sa Putinom i da je spreman da otputuje u region u pokušaju da ublaži krizu. Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan dao je dvije odvojene ponude - pozvao je ruskog predsjednika da prisustvuje samitu i istakao sebe kao nekoga ko bi htio da posreduje između Rusije i Ukrajine. Kremlj je rekao da je Putin prihvatio poziv, naravno u zavisnosti od rješavanja "epidemiološke situacije“, i da nijedan datum nije određen - iako je turski ministar spoljnih poslova Mevlut Čavušoglu rekao novinarima u četvrtak da ga je Kremlj obavijestio da će to biti nakon što se Putin vrati sa otvaranja Olimpijskih igara u Pekingu koje počinju 4. februara.
Da li Putin drži sve karte? Hoće li kupovati vrijeme na Zimskim olimpijskim igrama na kojima će biti gost kineskog predsjednika Si Đinpinga? Da li je on dobar taktičar, ili loš strateg? Proricanje Putinovog master plana može biti zabava za stručnjake, ali ruski predsjednik je veoma dugo iznosio svoje namjere veoma jasno. Ne treba čitati Putinove misli. Njegove riječi govore same za sebe.
Putin je još 2007. iznio svoje glavne pritužbe na Minhenskom bezbjednosnom forumu. Njegov argument? Proširenje NATO alijanse na bivše članice Varšavskog pakta i baltičke države bio je akt agresije usmjeren na Rusiju.
"Mislim da je očigledno da širenje NATO-a nema veze sa modernizacijom same alijanse niti sa obezbjeđivanjem bezbjednosti u Evropi. Naprotiv, predstavlja ozbiljnu provokaciju koja umanjuje nivo međusobnog povjerenja. I imamo pravo da se zapitamo: Protiv koga je ovo proširenje namijenjeno?“, rekao je on tada.
A onda je došlo do stacioniranja američke protivraketne odbrane u Evropi. Po Putinovom mišljenju, raketna odbrana - koju je Vašington objasnio tu instalirao, kako tvrdi Amerika, zbog Irana i Sjeverne Koreje - zapravo je bila osmišljena da potkopa rusko nuklearno odvraćanje. Još zlokobnije, Putin je rekao ovo - Uvjeren sam da istoričari budućnosti neće opisati našu konferenciju kao onu na kojoj je proglašen Drugi hladni rat. Ali bi mogli.
Taj sukob - nazovite ga Hladni rat Lajt verzija, ili Hladni rat 2.0 - je od tada postepeno dobijao na zamahu, kroz uzastopne krize: ruska aneksija Krima 2014. i rat u Donbasu; intervencija Kremlja u građanskom ratu u Siriji 2015. godine; Rusko miješanje u američke izbore 2016; trovanja u Solsberiju 2018. u Engleskoj, i tako dalje. Putin je takođe izgradio obrazloženje za rat tokom ljeta kada je objavio istorijski esej od 5.000 riječi, tvrdeći, u suštini, da su Ukrajinci i Rusi jedna nacija. Nezavisna Ukrajina je, po njegovom mišljenju, bila „vještačka podjela“ dva naroda i zbog toga nije prava država. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Putin i njegova vlada "neće žuriti sa presudama". Sada kada Drugi hladni rat prijeti da se pretvori u veoma vruć, svijet mora da sačeka da vidi da li sljedeći Putinov potez signalizira preokret na gore u globalnim poslovima.
(MONDO)
