NATO je u potrazi za nasljednikom glavnog sekretara Jensa Stoltenberga. Bivši norveški premijer Stoltenberg na najvišoj je civilnoj poziciji u NATO-u od oktobra 2014. godine.
Članice Saveza su mu produžile ugovor do septembra 2022, kada bi Stoltenberg trebao biti zamijenjen na ovoj poziciji.
Mnogi diplomati kažu da je vrijeme za ženu na čelnoj poziciji NATO-a. Francuski list Les Echos piše da je u igri šest kandidatkinja koje bi mogle naslijediti Stoltenberga. Među njima su bivša šefica diplomatije EU Federika Mogerini, potpredsjednica belgijske vlade Sofi Vilmes, bivša britanska premijerka Tereza Mej, bivša estonska predsjednica Kirsti Kaljulaid, bivša nizozemska ministrica odbrane Žanin Henis‑Plashart i bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Les Echos piše kako je favorit Kolinda Grabar-Kitarović, koja je već radila u NATO-u kao pomoćnica glavnog sekretara. Politico je pisao kako se Grabar-Kitarović može pohvaliti jednom od najimpresivnijih biografija među potencijalnim budućim šeficama NATO-a.
Obavljala je, između ostalog, dužnost hrvatske ministarke za Evropu i ministarke vanjskih poslova. Imala je snažnu ulogu u uspješnim prijavama Hrvatske za članstvo u EU i NATO-u. Takođe je obavljala dužnost ambasadora u SAD-u od 2008. do 2011. godine, što znači da ima snažne veze u Vašingtonu, koji će imati presudnu riječ u odluci o novom glavnom sekretaru NATO-a.
Kao saradnica na Institutu za politiku Američkog univerziteta Grabar-Kitarović je ovog proljeća držala seminar o budućnosti NATO-a koji bi mogao poslužiti kao audicija za novi posao, u kojem je naglasila kako je neko vrijeme provela na terenu u Avganistanu, dok je radila kao pomoćnica glavnog sekretara.
"Voljela sam svoj posao u NATO-u, zajedničko radno iskustvo i ozračje", rekla je na početku predavanja Grabar-Kitarović, u kojem je takođe učestvovao bivši glavni sekretar NATO-a od 2004. do 2009. Jap de Hop Shefer bivši nizozemski ministar vanjskih poslova.
De Hoop Shefera na toj je poziciji naslijedio bivši danski premijer Anders Fog Rasmusen, koji je prethodio Stoltenbergu, a nekoliko osoba upućenih u NATO reklo je da je teško zamisliti da se saveznici odluče za nekoga ko prethodno nije bio šef države ili vlade.
Međutim, Stoltenberg je spreman da produži mandat na toj funkciji još godinu dana zbog sukoba u Ukrajini, javili su norveški televizijski kanal TV2 i dnevnik "Dagens neringsliv", pozivajući se na neimenovane izvore.
Stoltenbergov mandat ističe 1. oktobra i on bi trebao da preuzme dužnost guvernera Centralne banke Norveške do kraja 2022. godine.
Stoltenberg je na ranija pitanja da li će ostati u Alijansi rekao da sličnu odluku treba da donesu članice NATO-a.
(Index.hr/Mondo)