Predsjednik Federacije nemačke industrije, Zigfrid Rusvurm, istakao da je nemoguće procijeniti potencijalne gubitke nakon ukidanja ruskog gasa i dati čak ni okvirnu procenu koliko bi to koštalo prosječnog Nijemca.
Kičma njemačke privrede - njena industrija, mogla bi da se "uruši“ ako Berlin odluči da uvede embargo na ruski gas, upozorio je predsjednik industrijskog udruženja te zemlje.
Pojavljujući se u četvrtak u političkom tok šouu, Zigfrid Rusvurm, predsjednik Federacije njemačke industrije (BDI), ukrstio je mačeve sa drugim gostima koji su pozivali na hitno ukidanje ruskog gasa. Rusvurm je istakao da bi, u slučaju da se uvede takav embargo, implikacije bile ogromne, daleko iznad "ograničenja brzine“ na autoputevima i "recesije i nezaposlenosti“.
Bez ruskog gasa, došlo bi do "virtuelnog kvara naših industrijskih mreža“, predviđa šef BDI. On je dodao da je u ovom trenutku nemoguće procijeniti potencijalne gubitke i dati čak ni okvirnu procjenu koliko bi to koštalo prosječnog Nijemca.
"Govorimo o potpuno drugačijoj vrsti kolapsa naše industrije“, rekao je Rusvurm, dodajući da bi Njemačka mogla da vidi raspad same industrije na koju je bila tako ponosna.
Predsjednik BDI se takođe osvrnuo na poziv aktiviste "Petkom za budućnost“ da se u potpunosti udalji od gasa i prigrli obnovljive izvore energije umesto da postane "zavisan od nekog drugog autokrate, kojih ne nedostaje širom svijeta“. Prema Rusvurmu, gas je "izuzetno efikasan izvor energije, uključujući i klimatske“. Šef Saveza njemačke industrije je naglasio da je Nemačka ranije odobrila plan za postepeno izbacivanje uglja samo pod pretpostavkom da će zemlja dobiti dovoljno prirodnog gasa.
Dok su neki drugi gosti u programu tvrdili da je jednostavno nemoralno finansirati "Putinov rat“ u Ukrajini, Rusvurm je, nasuprot tome, smatrao da Njemačka kupovinom ruskog gasa samo finansira režim u Rusiji, ali ne i njenu vojnu kampanju direktno, prenosi RT.
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je u četvrtak ukaz kojim se od zemalja koje su uvele sankcije Moskvi zahtijeva da ruski gas plaćaju u rubljama od 1. aprila. Istog dana, francuski ministar finansija Bruno Le Mer i nemački ministar ekonomije Robert Habek jasno su stavili do znanja da Pariz i Berlin neće biti "ucenjeni” od strane Moskve i odbili su plaćanja u rubljama navodeći uslove postojećih ugovora o gasu.
Od početka ruske vojne ofanzive na Ukrajinu 24. februara, Moskva je dobila niz ekonomskih sankcija bez presedana. SAD, Velika Britanija, Kanada, Australija, Japan i cela EU ciljale su, između ostalog, na sredstva ruske centralne banke, neke od najvećih komercijalnih banaka u zemlji i čitavu industriju. Ruska vlada je obećala da će uzvratiti sopstvenim kontramerama.
(MONDO)