Finski predsjednik, Sauli Niniste, rekao je u subotu da uskoro namjerava da saopšti stav u pogledu mogućeg članstva ove zemlje u NATO.
Njemački Bild piše da je prvi čovek te nordijske zemlje, Sauli Niniste, istakao u intervjuu finskom listu da će svoje mišljenje o pristupanju NATO-u iznijeti najkasnije do 12. maja, a dva dana kasnije izjasniće se i Socijaldemokratska partija premijerke Sane Marin.
Navodi se da će nakon toga predsjednik i Vlada doneti zajedničku odluku o mogućoj kandidaturi Finske za ulazak u Evroatlansku vojnu alijansu. Niniste i Marin, dodaje se, još nisu otkrili svoj stav u polemici o pristupanju NATO-u, koja je pokrenuta događajima u Ukrajini, ali postoje mnoge indicije da bi zvanični Helsinki narednih nedjelja mogao da se odluči za uključivanje u taj savez.
Kako se navodi, baltička država blisko sarađuje sa susjednom Švedskom, koja je takođe partner NATO, ali ne i njegova članica.
S tim u vezi, ministar spoljnih poslova Finske Peka Havisto u petak je ugostio švedsku koleginicu En Linde i tom prilikom istakao da dvije zemlje donose odluke "sa istim ciljem i u istom vremenu". Zvaničnici NATO-a rekli su prošle nedelje za Si-En-En da su rasprave o pridruživanju Švedske i Finske bloku postale izuzetno ozbiljne od invazije Rusije.
Moskva je davne 1939. godine izvršila invaziju na Finsku kada je Josif Staljin naredio da vojska Sovjetskog Saveza napadne ovu zemlju 30. novembra, tri mjeseca nakon početka Drugog svjetskog rata. Ova invazija nazvana je Zimski rat. A zbog toga je Sovjetski Savez izbačen iz Lige naroda 14. decembra. Sovjetski vođa Josif Staljin je očekivao da će pokoriti cijelu zemlju do kraja godine, ali je finski otpor uništio plan sovjetskih snaga, kojih je bilo tri puta više. Finska je pružala uspješan otpor Moskvi držala do marta 1940. godine, kada je u Moskvi potpisan mirovni sporazum ustupajući 10 odsto finske teritorije i 20 odsto njenih industrijskih kapaciteta Sovjetskom Savezu.
(MONDO)
