Odnosi Njemačke i Francuske navodno su sve udaljeniji, a ovo su ključni razlozi. Makron i Šolc u nedjelju imaju sastanak.
Ruska invazija na Ukrajinu, kao i svijet koji prolazi kroz brojne promjene, uticali su na odnos Francuske i Njemačke koje će ove nedjelje proslaviti 60 godina od potpisivanja Jelisejskog sporazuma.
Njemački kancelar Olaf Šolc trebalo bi u nedjelju, 22. januara da se u Parizu sastane sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, nakon čega će obojica biti na sastanku kabineta povodom obilježavanja godišnjice potpisivanja sporazuma nakon Drugog svjetskog rata. Ali odnos dvojice svjetskih lidera trenutno se, kažu upućeni izvori, u najboljem slučaju opisuje kao "srdačan".
"Šolc uopšte nije evropski orijentisan, više zastupa stav da je Njemačka na prvom mjestu", naveo je za EURACTIV izvor iz Makronove partije, koji je tražio da bude anoniman. U Parizu vlada utisak njemačke nezainteresovanosti za međusobne odnose, složio se istraživač Njemačkog savjeta za međunarodne odnose, Jakob Ros.
Neslaganje primjećuje i javnost, pa je 36 odsto francuskih i 39 odsto njemačkih ispitanika u Ipsosovoj anketi navelo da osjeća da su odnosi ugroženi.
Ali tekovina sporazuma potpisanog 1963. godine ostaje čvrsta po pitanjima od vojne saradnje, do razmjene mladih. I velika većina stanovnika obe zemlje smatra da su odnosi Njemačke i Francuske od vitalnog značaja za EU.
Makron je u prvom mandatu pokušao da obnovi francuski ekonomski kredibilitet u očima Brisela i Berlina kroz mjere koje su često bile smatrane nepopularnim, pa čak i bolnim. Bliski odnosi sa Šolcovom prethodnicom, Angelom Merkel, uspjeli su da obezbijede reakciju Evropske unije na krizu sa korona virusom. Makron njeguje odnose i sa drugim evropskim partnerima, pa je tokom 2021. godine potpisao bilateralne sporazume sa Italijom i Grčkom, a ove nedjelje i sa Španijom.
"Odnos sa Njemačkom je trenutno težak, i ukoliko ne bude napredovao u skladu sa njegovim nadanjima, pokušaće da pronađe alternativne partnere", ocijenio je Ros.
Razlike u stavovima dvije zemlje isplivale su na površinu prije skoro godinu dana, kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu. Obe zemlje najprije su oklijevale da isključe Rusiju, koja je glavni snabdjevač Njemačke prirodnim gasom i u očima Francuske je ključni globalni igrač u kontekstu moći. Ali kako je rat odmicao, Francuska je poslala mobilnu artiljeriju Ukrajini prije Njemačke, a početkom 2023. je objavila da će poslati i lake tenkove prije Vašingtona i Berlina.
Predvodnik Šolcove Socijaldemokratske partije, Lars Klingbejl, požalio se "Di cajtu" da bi signal svakako bio jači, da su sve tri zemlje svoju odluku da pošalju tenkove objavile istovremeno.
Francuska je takođe isključena iz evropskog programa odbrane, "Nebeskog štita", koji predvodi Njemačka. U programu odbrane od projektila biće korišćena oprema proizvedena u Americi ili Njemačkoj, umjesto u Italiji ili Francuskoj.
Strateški gledano, dijelovi francuske elite i dalje smatraju da je njihova zemlja velika sila, izjednačena sa drugim članicama Savjeta bezbjednosti. Njemačka, s druge strane, geopolitiku prepušta drugima pod zaštitom Sjedinjenih Američkih Država, koje imaju nuklearno oružje i skoro 40.000 vojnika na njemačkoj teritoriji.
Primijećeno je čak i da sve manje Francuza odlučuje da uči njemački jezik, i obrnuto.
"Za deset, 15 ili 20 godina, to će dovesti do pozicije da manje ljudi može da razvije duboko razumijevanje partnerske zemlje", zaključio je Ros.