Danijel Valdman je 7. oktobra otplesala posljednji ples svog života.
Nešto prije zore 7. oktobra Danijel Valdman je otplesala posljednji ples svog života. Ubrzo je sa prijateljima morala da bježi kako bi spasili svoje živote. Nikad nisu stigli kući. Ubili su ih pripadnici Hamasa.
Posljednji trenuci njenog života su dokumentovani. Kratak video, snimljen mobilnim, samo je nagoveštaj užasa koji se dogodio. Danijel (24) je sjedela na zadnjem sedištu automobila s dvoje prijatelja. Tu su kratkotrajni osmijesi, čuju se glasovi koji govore jedan preko drugog te se vide plave narukvice s festivala Supernova na kojem su upravo bili.
Pokušavaju da ostanu mirni, ali ih jure. Danijelin dečko Noam Šai je napred, za volanom. "Želiš da vozim vrlo, vrlo brzo?" pita pa dodaje: "Znam kako se to radi". "Tačno", odgovara jedna putnica. Bradati mladić koji sjedi pored Danijele pokušava da je umiri. "Bićemo dobro", kaže pa dodaje: "Sve je u redu, zar ne?". Zatim se s prednjeg sjedišta čuje pitanje: "Lijevo ili desno?" Video se potom završava.
Nekoliko minuta kasnije naoružani pripadnici Hamasa izrešetali su automobil mecima. Noam, Danijel i njihovi prijatelji su ubijeni - kao i gotovo 360 drugih Izraelaca koji su išli na festival u pustinji blizu granice s Gazom. Suvozač je uzet kao talac. Kad je sunce toga dana zašlo, 1.200 Izraelaca je bilo pobijeno - ili na festivalu ili u svojim domovima u kibucima blizu granice. Bio je to najveći gubitak života Jevreja u jednom danu od Holokausta. Velika većina bili su civili.
Od tada je Izrael krenuo u rat u Gazi "kako bi iskorenio Hamas", a Palestinci su zauzvrat bili pobijeni, njih gotovo 18.000, prema poslednjim podacima Ministarstva zdravstva u Gazi, koje vodi Hamas. 7.300 njih su djeca. U Gazi sada, kao i u Izraelu nakon 7. oktobra, roditelji sahranjuju i oplakuju svoju decu. A za svakog roditelja, Palestinca ili Izraelca, gubitak je nenadoknadiv.
Danijelin otac Ejal razgovarao je s novinarima BBC-ja u svojoj kancelariji punoj umetničkih dela u Tel Avivu. Ejal je bio tehnološki div, osnovao je izraelskog proizvođača čipova "Mellanox Technologies" i prodao ga za 6.8 milijardi dolara 2019. godine. Ali sada je jednostavno otac, iscrpljen od tuge, koji je ostao bez najmlađe kćeri.
"Bila je nevjerovatna djevojka. Volela je da igra. Voljela je životinje. Voljela je ljude. Imala je mnogo, mnogo prijatelja. Voljela je snoubording, ronjenje, vožnje na motoru s Noamom", kaže. Kad je saznao da je Danijel nestala, odjurio je natrag s puta u Indoneziji. Dobio je dozvolu za slijetanje u Izraelu, iako je vazdušni prostor bio zatvoren. Tri sata kasnije otišao je da je traži, prateći lokaciju njenog pametnog sata. Bilo je to putovanje na bojno polje. "Bili smo blizu sukoba sa sedam terorista, stvorenja, zovite ih kako želite. Ubili su tri ili četiri vojnika. Nakon toga smo uzeli tri oficira u džip i otišli prema jugu", kaže.
Pronašao je izrešetan automobil, ali od Danijel nije bilo ni traga. "Bilo je puno krvi u autu. Nadao sam se da nije u autu, da je ranjena, ali da je uspela da pobjegne, ili da je uzeta kao talac", ispričao je. Dva dana kasnije pronađeno je njeno tijelo. "Sve čega se dotakla bilo je s osmijehom. Nikada nikome nije učinila ništa nažao. Jednostavno je volela da čini dobre stvari. A oni su je ubili bez razloga", ispričao je. Uprkos brutalnom ubistvu svoje najmlađe ćerke, Eajl Valdman i dalje vjeruje da bi Palestinci trebalo da imaju državu - i to uskoro.
"Moramo da promenimo vodstvo na obje strane. A onda se nadam da ćemo za dve do četiri godine uspjeti da postignemo mir i izgraditi dvije države i moći živeti jedni pored drugih", kaže. Ali pre toga želi nešto drugo. "Svako ko je bio odgovoran, svako ko je bio povezan s onim što se dogodilo 7. oktobra 2023. biće eliminisan. I mi ćemo se za to pobrinuti. Znamo tačno ko je došao, ko je silovao, ko je klao. Imamo video-snimke, imamo njihove brojeve telefona. Znamo ko su. Možemo ih eliminisati. I mislim da možemo eliminisati Hamas", odlučno kaže.
Bivši oficir izraelske vojske zna ponešto o vođenju rata. Služio je u elitnoj Golanskoj brigadi. Ali, zna ponešto o i izgradnji mostova među zajednicama. U prošlosti je otvorio dizajnerski centar u Gazi, donirao 360.000 dolara (286.200 funti) tamošnjoj bolnici i otvorio radna mjesta za Palestince u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali.
"Ne, nimalo. Mislim da moramo učiniti sve što možemo da ovo mesto učinimo najboljim mjestom za život. I moramo prestati da ubijamo jedni druge i da pronađemo način da živimo zajedno. Radim dvije i po decenije pokušavajući postići mir", odgovara bez oklijevanja.
Samo 10 dana pre nego što je Danijel ubijena, razgovarala je s ocem o budućnosti. "Rekla je: "Znaš, tata, odlučila sam da se udam za Noama". Bili su zajedno šest godina i bilo je to nevjerovatno prijateljstvo i partnerstvo. Htjeli su da žive na selu, podižu djecu. Ona je želela mnogo djece i puno pasa i konja", priseća se.
Odan mladi par, koji nikad nije dobio priliku da se vjenča sahranjen je zajedno.
(MONDO/I.V.)
