Na ostrvu u Pacifiku održavaju se predsjednički i parlamentarni izbori.
Kina se otvoreno protivi trenutnoj vladajućoj stranci Tajvana i predsjedničke izbore predstavlja kao izbor između "rata i mira, prosperiteta i propadanja". Si je izneo novo upozorenje Tajvanu u novogodišnjem govoru, rekavši da "ponovno ujedinjenje jeste istorijska neizbježnost."
Tajvan je takođe i dalje najveći razlog postojanja napetosti između Kine i SAD, koje su najveći saveznik ostrva i i najveći snabdjevač oružjem, a odnosi između dvije svjetske supersile su godinama bili klimavi. Način na koji će Kina reagovati na izbore tajvanskih glasača ovog vikenda testiraće da li Peking i Vašington mogu da upravljaju tenzijama ili da krenu ka daljoj konfrontaciji - pa čak i sukobu.
Tajvan, utočište azijske demokratije na pragu mnogo većeg autoritarnog susjeda, održava predsjedničke i parlamentarne izbore u subotu i rezultati će odjeknuti daleko izvan granica. Ishod pomno prate kineski komunistički lideri koji su dugo tvrde da je Tajvan dio kineske teritorije iako ga nikada nisu kontrolisali.
Ko su kandidati?
Trojica političara su u trci da zamijene predsjednicu Caj Ingven. Lai Čing-te, aktuelni potpredsjednik vladajuće Demokratske progresivne partije (DPP), koja se zalaže za de facto suverenitet Tajvana i odvojen identitet od Kine. Dru kandidat je Hou Ju-ih, bivši policajac i gradonačelnik Novog Tajpeja iz Kuomintanga (KMT), glavne tajvanske opozicione stranke koja tradicionalno podržava bliže veze sa Kinom. Hou okrivljuje DPP za provociranje Kine i zalaže se za "mirne odnose" sa svojim susjedom. Treći kandidat, Ko Ven-je, je iz Tajvanske narodne partije (TPP), koju je osnovao 2019. Harizmatični bivši gradonačelnik Tajpeja sebe predstavlja kao političkog autsajdera. Njegov fokus je na pitanja cijene hleba i putera, a posebno je dobro prihvaćen od strane mlađih glasača. Što se tiče odnosa sa Kinom, Ko se zalaže za "srednji put", optužujući DPP da je previše neprijateljski nastrojen i kritikujući KMT zbog previše tolerantnog stava.
Zvaničnici u Kini, jednopartijskoj državi, pozvali su narod Tajvana da napravi "pravi izbor". Tajvanski zvaničnici optužili su Kinu za pokušaje miješanja u izbore, uključujući kampanje dezinformacija na društvenim mrežama i ekonomsku prinudu. Uoči izbora, Kina je zadržala vojni pritisak na Tajvan, šaljući borbene avione, dronove i ratne brodove blizu granica Tajvana.
Peking ima mnogo načina da pokaže nezadovoljstvo, od demonstracije sile kroz vojne vježbe do daljeg prekida trgovinskih veza sa Tajvanom ili čak blokade. Dokle bi ove akcije mogle da idu i kako će SAD da reaguju pomno će pratiti čitav svijet koji je već nervozan zbog sukoba koji bjesne u Evropi i na Bliskom istoku.
(MONDO)