Ruska pravoslavna crkva, uprkos snažnom pritisku, neće kanonizovati mistika Grigorija Raspućina (1869 - 1916).
Iako ga dijelovi ruskog pravoslavlja smatraju "pravednikom", koji je "mučenički postradao", episkop saratovski Longin Sergejevič izjavio je da "absolutno nema nikakovog povoda za kanonizaciju".
Carska porodica Romanovih je u vrijeme pred revoluciju bila okružena klevetama i izmišljotinama, tome je često sam Raspućin davao povod, i u tome je njegova krivica pred Rusijom i pred svetom, zbog ubistva carske porodice od strane boljševika, izjavio je episkop.
On kaže da neke pravoslavce zbunjuje činjenica da se slike Raspućina nalaze u ćelijama poznatih ruskih duhovnika, koji ih tretiraju kao ikone.
Episkop Longina kaže da se poštovanje Raspućina kod duhovnika zasniva na neznanju. U sovjetsko vrijeme nisu bili dostupni svi izvori o Raspućinu, a u međuvremenu su objavljena svjedočenja mnogih njegovih poznatih savremenika.
Po pitanju Raspućina u Rusiji se uvijek pridavala važnost mišljenju episkopa saratovskog. Nekadašnji episkop saratovski Germogen 1903. uveo je u carsku porodicu Raspućina, uvjeren u njegovu isceliteljsku moć.
Carica mu je pružila potpuno povjerenje, strahujući za život sina, carevića Alekseja, koji je bolovao od hemofilije. Tvrdi se da je Raspućinu uspjelo da zaustavi krvarenja kod dječaka.
Neki su ga optuživali da je upropastio ne samo carsku porodicu već da je kriv i za državnu ratnu katastrofu. Ubijen je, poslije neuspješnog pokušaja trovanja, 17. decembra 1916. u palati kneza Jusupova, o čemu postoji više verzija. Njegovo tijelo bačeno je u Nevu.
Po Rusiji se ne rijetko mogu danas privatno vidjeti ikone "starca Grigorija", a to je dio "narodne pobožnosti", kojoj se crkva suprotstavlja.
(Beta)
