Predstavnici vise od 100 država postigli su saglasnost o zabrani sadašnjeg dizajna kasetnih bombi i uništenju svih zaliha u roku od osam godina
Do napretka na medjunarodnoj konferenciji o kasetnim bombama u Dablinu je došlo nakon usaglašavanja oko dve ključne problematične tačke konvencije.
Poslednji nacrt sporazuma, koji je dobio AP, dozvoljava zemljama koje zabranjuju kasetne bombe da nastave saradnju s vojskama država koje nisu potpisale sporazum.
Takodje su ostavljena otvorena vrata za nove generacije manjih kasetnih bombi koje preciznije pogadjaju metu i sadrže tehnologiju za samouništenje.
Pregovarači iz nekoliko država su rekli da nema više suštinskih pitanja da se reše u daljim razgovorima.
Pregovori o zabrani tog oružja počeli su 2007. godine u Norveškoj, zatim su preseljeni u Dablin. U njima, medjutim, ne učestvuju najveći proizvodjači i korisnici kasetnih bombi - SAD, Rusija, Kina, Izrael, Indija i Pakistan.
Kasetne bombe mogu da budu izbačene iz aviona, ispaljene iz artiljerijskog orudja ili lansirane kao projektil i one u vazduhu oslobadjaju i po nekoliko stotina malih eksplozivnih naprava koje se rasprše na velikom prostoru.
Te manje bombe, medjutim, često ne eksplodiraju, već na tlu stvaraju prava minska polja u kojima najčešće stradaju civili.
(Beta/MONDO)