Dok svjetska javnost iščekuje dolazak budućeg monarha na svijet, na drugom kraju planete, potomak japanske carske porodice živi daleko od medija.
Šestogodišnji princ Hisahito jedino je muško dijete koje se za četiri decenije rodilo u najstarijoj svjetskoj monarhiji i pripao mu je nimalo lak zadatak da održi u životu lozu za koju tradicionalisti kažu da vodi porijeklo od praistorijske boginje sunca.
Za razliku od Vindzorske palate čije aktivnosti pune naslovne strane tabloida i beskrajni su izvor tračeva i spekulacija, detalji iz života japanske carske porodice rijetko prelaze zidine palate, navodi AFP.
Dobro upućeni izvori tvrde da mladi princ vodi srećan i bezbrižan život, ali život u kojem se već priprema za svoju buduću ulogu vladara na čelu jedne stabilne i ugledne institucije, daleko od običnog naroda.
"Ne mislim da princ Hisahito igra kompjuterske igrice kao njegovi vršnjaci ali vjerujem da ima mirno i nesputano djetinjstvo", kaže Šinji Jamašita, novinar i dobar poznavalac carske porodice.
Iako bogat, život carske porodice unutar kitnjastih i prostranih tokijskih palata pun je restrikcija i rituala od kojih su mnogi teško razumljivi spoljnom svijetu.
U japanskoj tradiciji ne bi bilo mjesta za ekscentrične epizode princa Harija, šarmantnu bliskosti koju princ Vilijam ispoljava prema običnom svijetu ili svesrdno zalaganje princa Čarlsa za očuvanje životne sredine.
Oni vode život po ustaljenom ritmu kakav priliči japanskoj carskoj tradiciji. Njihovo rijetko pojavljivanje u javnosti prate i snimaju samo odobreni mediji koji poslušno snime osmijeh na njihovim licima, a zatim sklone fotoaparate.
Jedan takav momenat u životu Hisahita zabilježilo je oko kamere na njegov peti rođendan kada je prošao kroz obrede koji podrazumijevaju tradicionalne kimono-pantalone i simbolično šišanje.
Ta tradicija je jedna od mnogih koje se pominju u analima istorije Japana koji nikad nije bio osvojen, gdje se car doživljavao kao bog jer se nalazi na vrhu šinto relegije, drevnog japanskog vjerovanja.
Ali ima nagovještaja da tradicija otvara vrata za promjene koje nosi savremeno doba. Hisahito je prvi japanski princ koji ide u osnovnu školu koja nije tradicionalna Gakušuin, institucija namijenjena članovima carske porodice.
Njegova najstarija sestra, princeza Mako studira na jednom liberalnom hrišćanskom univerzitetu poznatom po svojoj različitoj kulturi, dok je princeza Kako (18) još manje konvencionalna i bila je jedna od pet članica plesne grupe u srednjoj školi.
Takve promjene, međutim, ne dolaze iznutra, već su više apsorbovane od nacije koju carska porodica simbolizuje.
"Carska porodica ne treba sama da unosi promjene. Ona se prilagođava stanju zemlje i odražava vrijednost japanskog naroda svoga doba", kaže Jamašita.
Dok se Hisahito nije rodio u septembru 2006. godine, tradicionalisti su strahovali za budućnost carske porodice koja vlada Japanom već više od 2.600 godina.
Princ prestolonasljednik Naruhito i njegova supruga nemaju muškog potomka. Kriza je natjerala japansku vladu da razmotri izmjene zakona kojima bi se omogućilo da Naruhitova ćerka princeza Aiko naslijedi tron.
Ali na veliku radost japanskog naroda, supruga Naruhitovog mlađeg brata na svijet je donijela dječaka. Tako je problem riješen: nakon Naruhitove smrti, tron će preći na njegovog brata koji će ga predati sinu, Hisahitu.
U Britaniji je nedavno promijenjen zakon tako da bez obzira da li će supruga princa Vilijama, Kejt roditi sina ili ćerku ovog mjeseca, to dijete će naslijediti prijesto.
Takva promjena, kako kaže Jamašita, u Japanu nije moguća i to nema veze sa rodnom ravnopravnošću, već sa različitom prirodom monarhije.
"Ako bi princeza Aiko došla na prijesto, to bi značilo da bi njeno dijete čiji bi otac došao iz građanske porodice, bilo povezano sa carskom porodicom preko ženske linije. A to se u Japanu nije desilo u posljednjih hiljadu godina", kaže on.
(MONDO)