Vladimir Putin rekao je poslanicima ruskog parlamenta da je referendum na Krimu održan u skladu sa demokratskim procedurama.
Ruski predsjednik Vladimir Putin jutros je odobrio nacrt sporazuma kojim Krim postaje dio Rusije, a u Kremlju je nakon toga potpisan i sporazum između Rusije i Krima i Sevastopolja u ulasku te dvije oblasti u sastav Ruske Federacije kao ravnopravnih članica.
Taj dokument će biti podnijet na usvajanje Ustavnom sudu, a nakon toga i parlamentima Krima i Rusije.
Putin je naglasio na je referendum održan u skladu sa međunarodnim pravom, dok su u Kijevu nacionalisti izvršili državni udar.
Putin naglasio da razumije ljude koji su išli na kijevski trg "Majdan" i mirno protestovali zbog korupcije i siromaštva, ali je kritikovao novo rukovodstvo u Kijevu i rekao da su lica koja stoje iza nedavnih događaja u Ukrajini "nacionalisti, neonacisti, rusofobi i antisemiti", prenio je Itar Tass.
"Nacionalisti su izvršili državni udar u Ukrajini. Pokušali su da izmijene politiku o jezicima, a to bi potkopalo prava manjina", rekao je Putin, prenosi Itar tass.
Stanovništvo koje govori ruski jezik u Ukrajini suočilo se sa konstantnim ponižavanjem, dodao je ruski predsjednik.
"Uvijek smo vjerovali u dobrosusjedske odnose sa Ukrajinom, ali situacija se razvila u drugom pravcu", rekao je Putin.
On je napomenuo da je Sevastopolj ruska tvrđava i dom ruske Crnomorske flote i da je odluka o pripajanju Krima Ukrajini po odluci sovjetskih vlasti bila jasno kršenje ustavnih normi.
"U srcima i glavama ljudi, Krim je uvijek bio i ostaje neodvojivi dio Rusije. Ova privrženost, zasnovana na istini i pravdi, bila je čvrsta i prenošena je sa generacije na generaciju", rekao je ruski predsjednik.
Ruski predsjednik zahvalio se kineskom rukovodstvu na uvažavanju istorijske kompleksnosti u razmatranju ukrajinskog pitanja.
Govoreći o odnosu sa zapadnim zemljama u vezi sa Ukrajinom, Putin je rekao da je Moskva uvijek nudila saradnju u vezi sa brojnim pitanjima, ali da nije bilo reciprociteta.
Ruski predsjednik rekao je da bi Rusija počinila izdaju ako bi ostavila Krim u nevolji i da SAD nemaju pravo da odlučuju o sudbini Krima.
"Pitanje Krima ima za nas vitalan, istorijski značaj", rekao je Putin, koji je u parlamentu dočekan velikim apaluzom.
Putin je rekao da će na Krimu ubuduće u upotrebi biti tri ravnopravna jezika: ruski, ukrajinski i jezik krimskih Tatara. On je dodao da je važno osigurati prava svih etničkih zajednica na Krimu, uključujući Tatare.
Ruski predsjednik rekao je da će odnosi sa bratskim ukrajinskim narodom uvijek biti od ključnog značaja za Rusiju.
KOSOVSKI PRESEDAN
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da su se vlasti Krima, proglašavajući nezavisnost, oslanjali na "čuveni kosovski presedan" koji su "same stvorile" zemlje Zapada.
"Krimske vlasti oslonile su se na čuveni kosovski presedan, koji su naši zapadni partneri stvorili sami, svojim sopstvenim rukama. U situaciji apsolutno srodnoj krimskoj - priznali su odvajanje Kosova od Srbije legitimnom, dokazujući svima da nikakva dozvola centralnih vlasti zemlje za jednostrano proglašenje nezavisnosti nije potrebno", rekao je Putin a prenio Itar-Tass.
Prema njegovim riječima, nikakva zabrana jednostranog proglašenja nezavisnosti ne proističe iz dokumenata SB UN, a međunarodna praksa ne sadrži zabranu proglašenja.
To, po njegovim riječima, nisu više ni dvostruki standardi, već zaprepašćujući cinizam.
Tokom istupanja pred poslanicima ruske Federalne skupštine, čelnika ruskih regiona i krimskih lidera, Putin je citirao dva dokumenta u kojima je navođeno pravo Kosova na samostalnost.
Naveo je odluku Međunarodnog suda UN za Kosovo da "nikakva opšta zabrana jednostranog proglašenja nezavisnosti ne proističe iz prakse Savjeta bezbjednosti" i da "međunarodno pravo ne sadrži bilo kakvu primjenjivu zabranu proglašenja nezvisnosti".
Putin je naveo i izvod iz pisanog memoranduma SAD koji je predat međunarodnom sudu.
"Deklaracije o nezavisnosti mogu - i često se tako dešava, kršiti unutrašnje zakonodavstvo, ali to ne znači da se krši međunarodno pravo", naveo je on.
"Postupanje Krimljana jasno se uklapa u tu instrukciju", rekao je predsjednik Rusije.
"Iz nekog razloga, ono što mogu Albanci na Kosovu (koje uvažavamo), zabranjuje se Rusima, Ukrajincima, krimskim Tatarima na Krimu", rekao je prema agenciji RIA Novosti Putin.
Prema njegovim riječima, da snage samoodbrane Krima nisu na vrijeme uzeli situaciju pod kontrolu i tamo su mogle biti žrtve.
"A znate zašto ih nije bilo? Protiv naroda i njegove volje teško ili praktično nemoguće je ratovati", rekao je Putin, dodajući da zahvaljuje onih ukrajinskim vojnicima koji nisu "krenuli na krvoproliće".
Putin je optužio SAD i njihove saveznike da su prisvojili sebi pravo da odlučuju o sudbini svijeta, formiraju koalicije "ko nije sa nama, taj je protiv nas", ignorišući pritom odluke UN.
Ruski predsjednik je rekao da su poslije raspada bipolarnog svijeta koriste silu protiv suverenih država, iznuđuju rezolucije UN i međunarodnih organizacija ili ih ignorišu.
Putin je, navodi ruska agencija, podsjetio na bombardovanje Beograda "iako nije postojala rezolucija SB UN", na Irak, Avganistan, Libiju, kao i "niz dirigovanih obojenih revolucija".
"Jasno ljudi u tim zemljama su se umorili od tiranije, siromaštva, odsustva perspektive. Međutim, ta osjećanja pokvareno su iskorišćena. Umjesto demokratije i slobode nastupila je bujica terora.
Arapsko proljeće smijenila je 'arapska zima'", rekao je Putin.
Portparol ukrajinskog ministarstva spoljnjih poslova Jevgen Perebinis izjavio je danas da Ukrajina nikada neće priznati pripajanje Krima Rusiji.
"Mi ne priznajemo i nikada nećemo priznati takozvanu nezavisnost i takozvani sporazum o pripajanju Krima Rusiji", rekao je Perebinis, dodajući da potpisani sporazum "nema nikakve veze sa demokratijom, vladavinom prava niti zdravim razumom", prenosi AFP.
"Krim i Sevastopolj vratili se iskonskoj luci"
Ruski predsjednik Vladimir Putin zahvalio je žiteljima Krima i Sevastopolja na njihovoj čvrstoj i doslednoj poziciji, ističući da su se oni poslije teškog, dugog i iznurujućeg puta vratili u iskonsku luku, Rusiju.
"Poslije teške, duge i iznurujuće plovidbe, Krim i Sevastopolj vraćaju se iskonskoj luci, rodnim obalama, matičnoj luci - Rusiji", rekao je Putin na mitingu i koncertu "Krim - Za Rusiju!" na centralnom Crvenom trgu u Moskvi, gdje se prema podacima policije okupilo više od 100.000 ljudi.
"Veoma smo brinuli za Krim. Rusija im je odgovorila toplinom, odazvala im se i otvorila svoje srce i čitavu dušu", rekao je predsjednik Rusije, zahvaljujući stanovnicima Krima na "jasno izraženoj volji da budu zajedno s Rusijom" i "što nisu izdali sjećanje na istorijske pretke, što su godinama i decenijama gajili ljubav prema otadžbini, prema Rusiji".
Zapad osuđuje sporazum
Zapadni zvaničnici osudili su sporazum o ulasku Krima i Sevastopolja u sastav Ruske Federacije.
Američki potpredsjednik Džo Bajden, koji je danas u Varšavi razgovarao sa poljskim premijerom Donaldom Tuskom, rekao je da je Vašington opredijeljen da brani bezbjednost svojih NATO saveznika na granici sa Rusijom.
Govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Tuskom, Bajden je istakao da garancije za kolektivnu bezbjednost ostaju temelj saveza NATO, i da će Vašington preduzeti dodatne korake u cilju jačanja Alijanse u budućnosti.
SAD ostaju opredjeljene da dovrše raketni odbrambeni sistem u Poljskoj do 2018. godine, rekao je Bajden i upozorio Rusiju da će se suočiti sa dodatnim mjerama Evropske unije i SAD ako nastavi sa planovima o pripajanju Krima.
Premijer Poljske Donald Tusk rekao je da međunarodna zajednica ne može da prihvati intervenciju Rusije na Krimu, prenio je Rojters.
"Međunarodna zajednica, uključujući Poljsku, ne može da prihvati aneksiju Krima od strane Rusije. U jednom trenutku to mijenja ukrajinske granice i geopolitičku situaciju u ovom regionu svijeta", rekao je Tusk na zajedničkoj konferenciji sa Bajdenom.
Šef britanske diplomatije Vilijem Hejg rekao je pred britanskim parlamentom da je odlukom o potpisivanju tog sporazuma između Krima i Ruske Federacije, predsjednik Vladimir Putin izabrao "put izolacije".
On je rekao da će Britanija suspendovati vojnu saradnju sa Rusijom i vojne izvozne licence za Rusiju, kao i da se otkazuju mornaričke vježbe i suspenduje planirana posjeta britanskog vojnog broda Rusiji.
Hejg je, međutim, dodao da "nije prekasno za diplomatske napore" i da "vrata diplomatije ostaju otvorena".
Ukrajinski vojnici u dilemi
Ruski vojnici se ukopavaju i postavljaju minobacače na brdu sa koga imaju pogled na ukrajinsku vojnu bazu Perevalnij na Krimu, dok se vojnici u bazi, vjerni Kijevu, suočavaju sa bolnom dilemom - da dezertiraju i predaju se novim vlastima ili da napuste poluostrvo. AFP podsjeća da je krimski parlament ove nedjelje naredio raspuštanje ukrajinskih vojnih jedinica, pošto je proglašena nacionalizacija ukrajinske državne imovine, poslije referenduma u nedjelju, 16. marta. Te baze su od februara pod opsadom ruskih civila i vojnika. Istovremeno predsjednik krimskog parlamenta Vladimir Konstantinov naredio je ukrajinskoj vojsci da "služi na Krimu i zakune se na vjernost Republici ili da nastavi da služi rok van granica Krima u ukrajinskoj vojsci".
(MONDO/Agencije, Foto: Beta/AP Photo/Alexander Zemlianichenko)