Obama potpisao izvršnu naredbu kojom se Rusiji nameću ekonomske sankcije.Rusi zabranili ulazak američkim zavničnicima. EU razmatra novi paket sankcija
Samo nekoliko minuta nakon što je američki predsjednik Barak Obama potpisao ukaz o uvođenju novih sankcija Rusiji, Moskva je odgovorila recipročnim mjerama.
Američke sankcije pogodiće dvadesetak ruskih zvaničnika, neke pojedince van izvršne vlasti, kao i Banku Rusije koja, po mišljenju SAD, pruža materijalnu podršku ruskom rukovodstvu.
Riječ je o Centralnoj banci Ruske Federacije sa sjedištem u Sankt Peterburgu, čija su sredstva procijenjena na 10 milijardi dolara sredstava, rekao je jedan visoki američki zvaničnik i dodao da će ukaz pogoditi ruski finansijski, energetski, rudarski i odbrambeni sektor.
Banka Rusije će biti "izopštena iz dolarskih transakcija", prenio je Rojters pozivajući se na američke zvaničnike.
Kako je objavilo američko ministarstvo finansija, lista obuhvata 20 imena, među kojima su Aleksej Gromov, prvi zamjenik šefa predsedničke administracije Sergej Ivanov, šef kabineta ruskog predsjednika, Sergej Nariškin, predsednik ruske Dume. Zatim, poznati ruski biznismeni Arkadij i Boris Rotenberg, kao i direktor Ruskih železnica Vladimir Jakunjin, direktor Volga grupacije Genadij Timčenko.
"Rusija mora da zna da će je dalja eskalacija još više izolovati iz međunarodne zajednice", rekao je Obama u Bijeloj kući, navodeći da je nova runda ekonomskih sankcija odgovor na ponašanje Kremlja u Ukrajini, prenosi AFP.
Nakon ovog poteza SAD, Rusija je objavila listu recipročnih sankcija za zvaničnike SAD-a.
"Da ne bude nikakvih sumnji: na svaki neprijateljski čin odgovoricemo na adekvatan način", navodi se u Ministarstvu spoljnih poslova Rusije.
Na ruskoj listi nalazi se 10 imena, među kojima su senator DŽon Mekejn, viši savjetnik američkog predsjednika Baraka Obame Den Fajfer i glavni savjetnik za međunarodnu ekonomiju Kerolin Etkinson, kao i nekoliko parlamentaraca.
Tim zvaničnicima zabranjen je ulazak u Rusiju, prenosi ruska televizija RT.
Kako dalje prenosi RT, najnoviji potez Rusije stigao je kao odgovor na sankcije SAD protiv ruskih zvaničnika nakon referenduma na Krimu o pripajanju tog poluostrva Rusiji, koji SAD smatraju "nelegitimnim".
Moskva je više puta ponovila da je primjenjivanje sankcija "mač sa dve oštrice" i da može imati "bumerang efekat" na same SAD, navelo je rusko ministarstvo i dodalo: "Ponašati se prema našoj zemlji tako, neadekvatno je i kontraproduktivno".
"Izgleda da američka strana ipak nastavlja slijepo da vjeruje u efikasnost takvih metoda iz arsenala prošlosti i da ne želi da vidi ono što je očigledno: narod Krima, na demokratski način i u skladu sa međunarodnim pravom, glasao je da se priključi Rusiji. Ta odluka može da vam se ne sviđa, ali ovdje govorimo o realnosti koja mora da bude uzeta u obriz", navodi se.
Obama je prethodno, prije dva dana, potpisao ukaz o uvođenju sankcija visokim ruskim zvaničnicima, među kojiima su predsjednica gornjeg doma parlamenta Valentina Matvijenko, vicepremijer Dmitrij Rogozin, savetnik ruskog predsjednika Sergej Glazjev, pomoćnik predsjednika Vladislav Surkov, poslanici Dume Elena Mizulina i Leonid Slucki, senator Andrej Klišas.
Pored toga, Vašington je uveo sankcije predsjednicima krimske skupštine i vlade Sergeju Aksjonovu i Vladimiru Konstantinovu, smijenjenom ukrajiskom predsedniku Viktoru Janukoviču i lideru pokreta Ukrajinski izbor Viktoru Medvedčuku.
I EU raspravlja o novom paketu sankcija
Danas i šefovi država i vlada zemalja članica Evropske unijeraspravljaju o novom paketu sankcija Rusiji.
"Očekujem važnu raspravu večeras" , rekao je novinarima predsednik Evropskog savjeta Herman Van Rompej uoči večerasnjeg samita.
Šefovi 28 držzava i vlada zemalja članica EU pokušaće večeras da usaglase zajednički paket sankcija Rusiji, nakon što je pripajanje Krima Rusiji u EU jedinstveno ocenjeno kao kršenje međunarodnog prava.
Riječ je o takozvanom trećem stepenu sankcija koje su najavljene u slučaju da Moskva ostvari pretnju o aneksiji Krima, a bilo je predviđeno da budu "sveobuhvatne" i imaju dugoročne posledice po ekonomske odnose EU i Rusije.
Prva dva kruga sankcija uvedena su kao mjera upozorenja ranije ovog meseca, a uključuju suspenziju Rusije iz grupe osam najrazvijenijih zemalja svijeta, otkazivanje pregovora o viznoj liberalizaciji i kreiranje "crne liste" sa imenima 21 krimskog i ruskog funkcionera zbog podsticanja secesije Krima.
Njemačka kancelarka Angela Merkel je izjavila da će lideri Evropske unije Rusiji dati do znanja da je blok spreman da toj zemlji uvede ekonomske sankcije ukoliko dođe do eskalacije krize u Ukrajini.
"Ponovo ćemo jasno reći da su aneksijom Krima prekršeni svi međunarodni sporazumi. Pozabavićemo se našim odgovorom na tu aneksiju", rekla je Merkelova uoči početka samita lidera EU u Briselu.
"Pored toga, veoma ćemo jasno dati do znanja da smo u slučaju dodatne eskalacije spremni da uvedemo nove sankcije", rekla je njemačka kancelarka.
Ona je prethodno najavila da će sastanci G8 biti obustavljeni dok se politička situacija ne promijeni.
Britanski premijer Dejvid Kameron je dolazeći na samit stakao da je neophodno da EU progovori "jasnim i jedinstvenim glasom."
"Biće još zamrznutih računa i drugih mera, a sad je najvažnije pružiti što jaču podršku Ukrajini" , rekao je on.
Bugarski premijer Plamen Orešarski je, međutim, izjavio da njegova zemlja neće podržati uvođenje čitavog spektra sankcija Rusiji prije nego što u Uniji ne bude izvršena procjena njihovog uticaja.
Bugarska 90 odsto potreba za energentima pokriva uvozom iz Rusije i bila bi među državama koje bi pretrpile značajnu štetu u slučaju uvođenja sankcija, prenosi Rojters.
Prema diplomatskim izvorima u Briselu, malo je vjerovatno da će sankcije biti u skladu sa oštrim rečima koje su dosad stizale iz EU, i vjerovatno će se svesti na proširenje "crne liste" sa desetak novih imena, uz već više puta ponavljane, a neostvarene prijetnje oštrijim sankcijama.
Očekuje se da zvanicni zaključci sa današnjeg samita budu saopšteni kasno večeras.
SB UN zasjedao osmi put
Inače, sinoć je održan osmi sastanak SB UN u tri sedmice o Ukrajini i predstava je odlučnosti zapadnih sila da istaknu rusku diplomatsku izolaciju zbog poluostrva Krim, čak i ako je SB nemoćan da djeluje s obzirom na veto s kojim raspolaže Rusija kao stalni član tog tijela UN.
Sastanak je uslijedio pošto je generalni sekretar UN Ban Ki-mun otputovao za Rusiju i Ukrajinu.
Ruski ambasador u UN Vitalij Čurkin je na sinoćnjem sastanku ostao usamljen u odbrani akcija svoje zemlje na Krimu, navodi američka agencija.
On je svoj govor počeo hvaleći sporazum koji je dan ranije potpisao ruski predsjednik Vladimir Putin proglasivši Krim dijelom Rusije, navodeći da je sporazum poštovao volju krimskog naroda i da je u skladu sa međunarodnim zakonom.
"Juče, nešto se zaista istorijsko dogodilo", rekao je Čurkin.
Američka ambasadorka Samanta Pauer je upozorila Rusiju da su Sjedinjene Američke Države spremne na preduzimanje dodatnih koraka ukoliko se nastavi ruska agresija ili ruske provokacije".
Ona je takođe uporedila rusko preuzimanje Krima kao krađu.
"Lopov može da ukrade imovinu, ali mu to ne daje pravo vlasništva nad njom", rekla je ona.
Čurkin je na to odgovorio "Prosto je neprihvatljivo da slušam ovakve uvrede na račun moje zemlje".
"Ukoliko delegacija SAD očekuje našu saradnju u SB po drugim pitanjima, onda druge sile ovo moraju da shvate sasvim jasno", rekao je Čurkin, a do tada je Pauer otisla iz sale i ustupila mjesto svom zamjeniku.
Čurkin nije obrazložio posljednji stav, navodi AP.
Agencija podsjeća da su SAD i Rusija ključni igrači u naporima da se omoguće mirovni razgovori za Siriju, a takođe su uključeni i u razgovore o iranskom nuklearnom pitanju.
Na SB je govorio i pomoćnik Ban Ki-muna za ljudska prava Ivan Šimonović, koji je izrazio posebnu zabrinutost za bezbjednost Tatara i drugih etničkih manjina na Krimu.
Šimonović je istakao nestanak aktiviste krimskih Tatara nakon njegov učešća na protestima 3. marta. Šimonović je rekao da je taj aktivista pronađen mrtav 16. marta i da su na njegovom tijelu bili znakovi mučenja.
On je rekao da će, do petka, UN angažovati posmatračku misiju za ljudska prava u Ukrajini u čijem sastavu će biti 34 članova.
Šimonović je rekao da nije bio u mogućnosti da posjeti Krim jer su tamošnje vlasti odbile da prime njegovu misiju, ali da je razgovarao sa predstavnicima raseljenih Tatara i žrtvama arbitrarnog hapšenja, torture i drugih kršenja ljudskih prava.
Čurkin je tvrdnje Šimonovića odbacio kao jednostrane. On je i optužio snajpere za ubistvo ukrajinskog vojnika i člana lokalne brigade za samoodbranu na Krimu u utorak, rekavši da su njih dvojica namjerno ciljani kako bi bio isprovociran sukob.
Standard i Purs snizio rejting Rusije
Međunarodna agencija za kreditni rejting "Standard i Purs" (S&P) pogoršala je prognozu rejtinga Rusije sa "stabilnog" na "negitivni" zbog rasta geopolitičkih i ekonomskih rizika, saopštila je agencija. Dugoročni suvereni rejting zemlje u stranoj valuti je potvrđen na nivou "BBB", a u nacionalnoj valuti na nivou "BBB+", prenijela je ruska agencija Prajm. Pogoršanje prognoze je u vezi sa mogućim značajnim ekonomskih i finansijskim posljedicama sankcija Evropske unije i SAD, navodi se u saopštenju.
(MONDO/agencije, Foto: Beta/AP,Pablo Martinez Monsivais)
