U javnim službama u Njemačkoj radi najmanje 17.000 bivših saradnika nekadašnje državne bezbjednosti socijalističke Istočne Njemačke.
Dnevnik "Fajnenšel tajms Dojčland" u četvrtak se poziva na navode istraživača iz naučne grupe "Njemačka Demokratska Republika" na Slobodnom univerzitetu u Berlinu.
Oni ne isključuju mogućnost da je u ministarstvima istočnih pokrajina i upravi zaposleno možda i više desetina hiljada nekadašnjih tzv. neformalnih saradnika državne bezbjednosti.
Ozloglašena istočnonjemačka državna bezbjednost Štazi (Staatssicherheit - Stasi) imala je 95.000 zaposlenih i 200.000 "neslužbenih" saradnika.
To znači da je na svakih 50 građana nekadašnje socijalističke Istočne Njemačke dolazio po jedan špijun.
Prema navodima FTD-a, u pokrajini Saksonija-Anhalt je u državnoj službi zaposleno čak 4.400 bivših saradnika Štazija, u Saksoniji 4.100, u Brandenburgu 2.942, a slično je i u drugim federalnim jedinicama na nekada socijalističkom istoku.
U srijedu je i Savezni ured za suzbijanje kriminala (BKA) potvrdio navode medija da je poslije ujedinjenja preuzeo izvjestan broj bivših pripadnika Štazija, od kojih danas još 23 tamo rade.
No, BKA naglašava da taj podatak nije nov i da su "svi pojedinačni slučajevi najdetaljnije preispitani".
Diskusija o bivšim saradnicima Štazija u javnoj upravi rasplamsala se prošle sedmice kada su mediji objelodanili da u Pokrajinskom uredu za suzbijanje kriminala (LKA) pokrajine Brandenburg radi čak 100 bivših oficira ozloglašenog Štazija. Vlasti u Potsdamu su potvrdile 58 takvih slučajeva.
Novine su pisale da su nekadašnji oficiri Štazija bili nadležni i za obezbjeđenje vikendice savezne kacelarke Angele Merkel u području Ukermark u Brandenburgu.
Više politicara sada je, "zbog političke higijene", zatražilo novo preispitivanje prošlosti zaposlenih u javnim službama.
Opunomoćenik vlade Saksonije-Anhalt za brigu o aktima Štazija Gerhard Ruden smatra da sama činjenica da bivši saradnici Štazija rade u javnim službama nije sporna, ali se postavlja pitanje na kojim su pozicijama.
"Ako rade kao vratari, to je prihvatljivo, ali nije prihvatljivo ako su na rukovodećim funkcijama", rekao je Ruden za jedan istočnonjemački dnevnik.
Udruženje žrtava staljinizma ocijenilo je da je riječ o "šamaru za žrtve" i od savezne vlade zatražilo da što pre razjasni sve ovakve slučajeve.
Uprkos denacifikaciji, u Njemačkoj su i poslije Drugog svjetskog rata mnogobrojni bivši nacisti i članovi Hitlerove Nacionalsocijalističke partije Nemačke (NSDAP) našli zaposlenje u državnim ustanovama.
Prema navodima istoričara Norberta Fraja (Frei), 1953. godine 30 odsto zaposlenih u službeničkom aparatu njemačkih ministarstava činili su oni koji neposredno poslije rata nisu smjeli da rade, a mnogi od njih su bili članovi NSDAP. U Ministarstvu unutrašnjih poslova taj udio je čak bio 42 odsto.
(Beta/MONDO)
