• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Napad na SAD - osam godina poslije

Svijet obilježava osmu godišnjicu terorističkog napada na Sjedinjene Američke Države u kome je život izgubilo najmanje 2.985 ljudi.

 Napad na SAD - osam godina poslije Izvor: MONDO

Na mjestu gdje je nekada stajao Svjetski trgovinski centar, u okviru obilježavanja Nacionalnog dana sjećanja na žrtve terorističkog napada, članovi porodica nastradalih će pročitati imena svih žrtava, ukupno 2.751, a biće održano i četiri minuta ćutanja u znak sjećanja na trenutke kada su avioni udarili u zgrade nekadašnjeg trgovinskog centra i trenutke kada su se one srušile.

Među stradalima su i dva Srbina koja su se našla u Svjetskom trgovinskom centru: Vladimir Tomašević i Bojan Kostić. Kostićevo tijelo nikada nije pronađeno, a Tomašević je sahranjen u Beogradu na sedmogodišnjicu napada.

Tog 11. septembra 2001. godine oteta su četiri američka aviona. Dva su udarila u Svjetski trgovinski centar na Menhetnu u Njujorku, po jedan u svaki soliter u 17 minuta razlike, nakon čega su se oba solitera srušila.

Treći avion je udario u Pentagon, glavno sjedište Ministarstva odbrane SAD u Vašingtonu. Četvrti avion se srušio u ruralnom dijelu Pensilvanije 130 km istočno od Pitsburga nakon što su putnici pružili otpor otmičarima.

Žrtve se broje u hiljadama: 265 osoba u četiri aviona, 2.595 uključujući i 343 vatrogasca, 23 njujorška policajca i 37 lučkih policajaca u Svjetskom trgovinskom centru i 125 civila i vojnog osoblja u Pentagonu.

Američka vlada je za napade okrivila Al Kaidu i Osamu bin Ladena, koji su već bili umiješani u nekoliko pređašnjih napada na američke ciljeve.

Osama bin Laden, koji je prethodno objavio rat protiv SAD, a 1998. objavio i fatvu pozivajući sve muslimane na ubijanje američkih civila, odmah poslije napada negirao je svoju umiješanost.

Prema američkim vojnim izvorima, u novembru 2001. američke snage su otkrile video-kasetu u uništenoj kući u Džalalabadu u Avganistanu koja prikazuje Osamu bin Ladena u razgovoru sa Halid al-Harbijem. Na tom snimku, Osama navodno priznaje da je znao da će biti napada, mada se sumnja u ispravnost prevoda.



U video snimku iz 2004. godine bin Laden izgleda kao da je prihvatio potpunu odgovornost za napade 11. septembra.

Pogledajte galeriju.

Nacionalna komisija za terorističke napade na SAD, poznata kao Komisija 911 istakla je u izvještaju koji je podnijela 22. jula 2004. godine, da su napade osmislili i izveli operativaci Al Kaide.

Komisija je izvijestila da, iako je Irak bio kontaktiran zajedno sa nekoliko drugih blisko-istočnih i afričkih zemalja, nije utvrđena nikakva kolaboracija između Iraka i Al Kaide.

Komisija je, takođe, izvijestila da su organizatori potrošili između 400.000 i 500.000 dolara na sprovođenje plana napada, ali izvori tog novca još nisu otkriveni, a nije podignuta ni jedna optužnica za kolaboraciju.

Ni osam godina nakon napada, nema opšte saglasnosti u svijetu da su za taj stravičan čin odgovorni islamski ekstremisti iz redova Al Kaide.

Jedan od najbolje dokumentima potkrepljenih filmova tog tipa je "Loose Change", scenariste i reditelja Dilana Averija, koji je doživio više verzija. Averi u filmu dovodi u sumnju zvanične teorije.

U opsežnim istraživanjima, koja su sprovedena, u prosjeku 46 procenata ispitanika za napad smatra odgovornu Al Kaidu, 15 procenata krivi američku vladu, sedam procenata Izrael i još toliko počiniocem smatra nekog drugog.

Napadi su imali ogromne posljedice na svjetsku politiku, osuđeni su širom svijeta, a oko mjesec dana kasnije SAD je povela koaliciju međunarodnih snaga na Avganistan, u potragu za snagama Al Kaide i dan-danas vodi rat protiv terorista na tom tlu.

Odmah poslije napada vlasti Njujorka obećale su obnovu Svjetskog trgovinskog centra, koji je prije 11. septembra imao ukupno sedam zgrada, od kojih su najviše bile "kule bliznakinje“ u koje su udarili avioni.

Mjesto gdje se danas odaje pošta stradalima poznato je kao "Ground zero“.

(MONDO/Tanjug)

Još iz INFO

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE