Stiven Bener, hemičar i vodeći svjetski stručnjak za porijeklo života, tvrdi da bi Mars mogao biti bolje mjesto za početak života od Zemlje.
Ukoliko se dokaže da je tačna teorija poznata kao "panspermija", koja podrazumijeva da je život na Zemlju došao iz svemira, sa Marsa na primjer, to bi moglo da izazove nove teološke i naučne sporove.
Odlazak ljudi na Mars važan je zbog toga što bi tako bile ispitane sve mogućnosti u vezi sa eventualnim oblicima života koji bi sugerisali da je tamo nekada bilo organskih stvorenja, makar u mikro-obliku, tvrde naučnici.
Teorija "panspermija" pretpostavlja da bi neki oblici života mogli da "skaču" sa jedne na drugu planetu, pa čak i sa jednog zvjezdanog sistema na drugi da bi tamo stvorili život.
Neki naučnici vjeruju da prvi život na Zemlji uopšte nije nastao na našoj planeti, već da je stigao uz pomoć planetarnih "krhotina" sa Marsa, koje su odbačene u svemir nakon jakog udarca.
Na taj način, i ljudi bi se mogli smatrati vanzemaljcima.
Proučavajući karakteristike, atmosferu i sastav tla Marsa, naučnici navode da je on prije više milijardi godina bio "topao i mokar, sa idealnim uslovima za život".
Nijedna od sondi koja je poslata na Mars do sada nije otkrila nikakve dokaze o prošlom ili sadašnjem životu, bilo kakve vrste.
Naučnici objašnjavaju da roboti jednostavno ne kopaju dovoljno duboko ili nisu sakupili dovoljno pravih uzoraka, te da bi ljudi mnogo brže i bolje obavili te poslove.
Poslove koje Nasini roveri obave za sedam dana, dobro opremljeni astronaut mogao bi da izvrši za 15 minuta, tvrdi inženjer Bil Nue.
"Ako otkrijemo mikrobe na Marsu, koji su u rodu sa onima na Zemlji, promijenićemo ljudsku istoriju", ističe on.
Pokušaj dokazivanja "panspermije" je već jednom propao. Sredinom devedesetih godina prošlog vijeka naučnici su tvrdili da su pronađeni dokazi o vanzemaljskom životu unutar meteora sa Marsa.
Astrobiološka zajednica provela je godine istražujući te tvrdnje i na kraju su došli do konsenzusa da fosilizovanog dokaza života na Marsu - nema.
Ako se jednog dana zaista pokaže da na Marsu ili meteorima ima živih mikroorganizama koji liče na one sa Zemlje, to bi svakako izazvalo novu polemiku o porijeklu ljudske rase.
Akademici će iznova rapravljati o ljudskom identitetu i to bi moglo preokrenuti neke stvari, ali to ne znači da bi generalne norme morale bile promijenjene, smatraju naučnici.
Stiven Bener, hemičar i vodeći svjetski stručnjak za porijeklo života, tvrdi da bi Mars mogao biti bolje mjesto za početak života od Zemlje.
To je zato što su drevni Marsovi meteori sadržavali više borona i molibdena, važnih elemenata za formiranje ribonukleinske kiseline - RNK.
I neki drugi naučnici tvrde da su fosfati još jedna važna hemikalija za formaciju DNK, RNK i bitnih proteina u marsovskim meteorima i da se bolje tope u vodi nego oni na ranoj Zemlji.
Dok tragamo za Marsovcima, oni, možda, hiljadama godina šetaju po Zemlji, navode zagovornici "panspermije".