Premijer Švedske izjavio je da je već postignut dogovor da budući predsjednik Saveta EU bude bivši ili aktuelni premijer neke od 27 država članica EU.
U intervjuu "Fajnenšel tajmsu" premijer Švedske, koja rukovodi procesom imenovanja predsjednika Savjeta EU i visokog predstavnika za spoljnu politiku i bezbjednost, izavio je da je već postignut dogovor da budući predsjednik Saveta EU bude bivši ili aktuelni premijer neke od 27 država članica EU.
Diplomate u Briselu ističu da belgijski premijer Herman van Rompej ima snažnu podršku da postane prvi evropski "predsjednik", ali u igri su i dalje francuski ministar inostranih poslova Bernar Kušner, bivši britanski premijer Toni Bler i premijer Luksemburga Žan-Klod Junker.
Ukoliko Van Rompej bude izabran za predsjednika Savjeta EU, Belgija riskira da ponovo zapadne u politički ćorsokak, rasplamsavanjem tenzija između Valonaca i Flamanaca, ocijenila je agencija Rojters.
Van Rompej je prošlog decembra, kada je preuzeo funkciju premijera Belgije od svog prethodnika Iva Leterma, stavio tačku na 18-mjesečnu krizu, a u slučaju da "pređe" na položaj u EU, flamanski demohrišćani će ponovo preuzeti na sebe odgovornost da izaberu novog premijera Belgije, a to će ponovo najvjerovatnije biti Leterm, navodi agencija.
Frankofoni Valonci već su izrazili protivljenje povratku čovjeka, koji se devet mjeseci mučio da sastavi vladu, koja je potom propala pred Božić 2008.
Frankofoni dnevnik "Soar" objavio je u subotu da Rompej treba da napusti vladu samo ako na njegovo mjesto dođe neko ravan njemu i zatražio od flamanskih demohrišćana da ne izaberu ponovo Leterma.
Izbor novog premijera Belgije je kompleksnije pitanje nego u bilo kojoj drugoj državi članici EU jer dovodi u pitanje opstanak cjelokupne vlade.
Belgijski premijer mora da dobije konsenzus Flamanaca (koji govore holandski), na sjeveru, i frankofonih Valonaca, na jugu, i iscrta nove političke granice oko prijestonice Brisela.
Poznavaoci prilika tvrde da ovo drugo mora biti urađeno prije narednih federalnih izbora, a da će u slučaju da na čelo vlade ponovo dođe Leterm doći do krize državne reforme.
"Van Rompej ima veće povjerenje frankofona, ali to nije razlika crno-bijelo", izjavio je za Rojters politikolog Karl Devos sa Univerziteta Gent.
Leterm se zalagao u predizbornoj kampanji 2007. godine za davanje većih ovlašćenja belgijskim regionima, čemu su se Valonci suprotstavili bojeći se da bi to dovelo do raspada zemlje.
On je Valonce dodatno uznemirio rekavši im da su ili isuviše lijeni ili nedovoljno inteligentni, kada neće da nauče holandski jezik.
Flamanski demohrišćani mogu da se, umjesto za Leterma, odluče za svog vodećeg ministra u kabinetu Stevena Vanakerea ili ponovo vrate Žan-Luka Deana, koji je bio na premijerskom mjestu od 1992. do 1999. godine, a sada je predsjedavajući franko-belgijske banke Deksia.
Pitanje je samo da li će bilo ko od njih dvojice uopšte pristati da preuzme u ruke "vruć krompir" ili je možda bolje ne dirati Belgiju i pronaći nekog drugog kandidata za kormilo EU, ocijenila je britanska agencija.
(Tanjug)