Vlada SAD proglasila da gasovi koji izazivaju efekat "staklene bašte" ugrožavaju zdravlje američkih građana.
Vlada Sjedinjenih Američkih Država preduzela je odlučujući korak - proglasila je da gasovi koji izazivaju efekat "staklene bašte" ugrožavaju zdravlje američkih građana i da moraju potpasti pod zakonsku regulativu.
To znači da predsjednik Barak Obama sada može da naredi smanjenje emisije štetnih gasova bez potrebe da za to dobije i podršku Senata američkog Kongresa u kojem je trenutno blokiran predlog zakona o klimatskim promjenama.
Takva odluka, koju je poslije niza vladinih istraživanja donijela Agencija za zaštitu životne sredine, omogućava SAD da na Svjetskom klimatskom samitu u Kopenhagenu, koji je počeo u ponedjeljak, mogu da tvrde kako preduzimaju energične mjere u borbi protiv globalnog otopljavanja, ocijenila je britanska mreža Bi-Bi-Si (BBC).
Američka vlada želi da reguliše emisiju štetnih gasova iz automobila, termoelektrana i fabrika, što bi, konačno, potpalo pod zakonsku regulativu o čistom vazduhu, prenijele su agencije.
Ipak, i dalje u SAD ima protivnika koji, kako navodi BBC, upozoravaju da će se kao rezultat novih vladinih mjera pojaviti previše novih propisa zbog kojih će ljudi ostajati bez posla, a cijene energenata rasti.
Mnoge zemlje pažljivo prate šta će uraditi Vašington, kažu analitičari upozoravaajući da će Obama završiti svoj posao na tom planu tek kada domaće institucije u Kongresu prihvate ono na šta se njegova administracija obaveže pred svijetom.
Američka riješenost da se pristupi regulisanju emisije štetnih gasova izbila je u žižu pažnje u vrijeme kada je u danskoj prestonici Kopenhagenu počela odlučujuća svjetska konferencija o klimatskim promjenama, koju su organizovale Ujedinjene nacije.
Predsjednik Obama će biti u Kopenhagenu na kraju skupa.
U Kopenhagenu će delegacije 192 zemlje pokušati da se dogovore o novom sporazumu, odnosno da se usaglase koje su mjere obavezujuće za njih u okviru borbe protiv klimatskih promjena i zagađenja atmosfere.
"Do kraja ovog skupa moramo biti u stanju da vratimo svijetu ono što nam je danas i ovde povjerio: nadu u bolju budućnost", rekao je danski premijer Lars Leke Rasmusen, domaćin samita. On je pozvao prisutne da "svijet u cjelini stave ispred pojedinačnih potreba" i ocjenio da će u sljedeće dvije sedmice "Kopenhagen biti HOPEhagen (grad nade)".
Očekuje se da na skupu u Kopenhagenu bude usaglašen nov sporazum koji bi bio zamjena za dosadašnji Protokol iz Kjota, koji je potpisan u okviru Konvencije UN o klimatskim promjenama, s ciljem smanjivanja emisije gasova koji izazivaju efekat "staklene bašte".
Kjotskim protokolom je obuhvaćeno precizno šest štetnih gasova na čije su se smanjenje ispuštanja u atmosferu obavezali potpisnici. Ovaj međunarodni dokument je stupio na snagu 2005, a zemlje koje su ga dosad ratifikovale čine više od 60 odsto zagađivača planete.
"Nije sporno da je globalno otopljavanje, odnosno ubrzani rast prosječne temperature na Zemlji, posljedica ljudskog faktora", naglasio je u Kopenhagenu, u svom uvodnom govoru Redžendra Pačauri, šef komisije UN, sastavljene od ekoloških i klimatskih stručnjaka.
Naučna komisija UN je preporučila da razvijene zemlje smanje emisiju štetnih gasova između 20 - 40 odsto do 2020. godine da bile izbjegnuti: katastrofalno povećanje nivoa mora, razorne oluje i suše, uopšte, poremećaji klime u svijetu.
Ipak, i dalje postoje dva bloka zemalja i njihovi različiti pristupi rješavanju problema globalnog otopljavanja. Zemlje u razvoju insistiraju na tome da industrijalizovane države pred sebe postave još više ciljeve za smanjenje emisije štetnih gasova i obavežu se da će ispuniti obećanja i u odnosu na novčana davanja za spas planete.
Cilj EU je da ostvari veće smanjenje količine štetnih gasova koje ispušta u atmosferu u odnosu na većinu drugih razvijenih industrijskih zemalja. Lideri EU su obećali da će, umjesto za 20 odsto u odnosu na nivo iz 1990, smanjiti količinu štetnih gasova za 30 odsto. Želja u EU je da se do 2050. prekine ispuštanje većine štetnih gasova, a postavljeni cilj je prekid ispuštanja 95 odsto gasova koji danas odlaze u atmosferu.
U SAD razmatraju mnogo manje smanjenje emisije štetnih gasova - od 17 odsto u odnosu na stanje 2005. - iako na tu zemlju, po glavi stanovnika, otpada dvostruko veća emisija štetnih gasova u poređenju sa evropskih zemljama.
Uoči konferencije u Kopenhagenu, mreža BBC je objavila rezultate istraživanja prema kojem vlade zemalja širom svijeta imaju podršku 60 odsto populacije da potroše više novca kako bi se uhvatile u koštac s ovim problemom.
(Tanjug)