Barak Obama, dobitnik Nobelove nagrade za mir, ocijenio je u Oslu da ne sumnja da ima mnogo zaslužnijih kandidata od njega za tu nagradu.
"Ne sumnjam da ima drugih koji su mnogo zaslužniji", rekao je američki predsjednik na konferenciji za novinare uoči uručenja Nobelove nagrade za mir, odgovarajući tako na kritike da mu je to priznanje suviše rano dodijeljeno.
On je kazao da želi da nastavi rad na pitanjima koja su važna za SAD i izgradnju trajnog mira i bezbjednosti u svijetu poput zaustavljanja širenja nuklearnog naoružanja, borbe protiv klimatskih promjena i stabilizacije situacije u Avganistanu.
"Cilj nije pobjeda na testu popularnosti ili dobijanje nagrade, čak i tako prestižne kao što je Nobelova nagrada za mir. Cilj je promovisanje američkih interesa", istakao je predsjednik SAD i dodao da ako ne uspije u tome, onda ni svi komplimenti i nagrade svijeta ne mogu da to prikriju.
Norveški premijer Jens Stoltenberg je ocijenio da je ovogodišnja nagrada za mir "zaslužena i važna". "Ne mogu nikoga drugog da se sjetim ko je više uradio za mir tokom protekle godine", rekao je Stoltenberg.
Nobelov komitet iznenadio je svijet kada je 9. oktobra saopštio da je Obama dobitnik nagrade za mir, samo devet mjeseci od dolaska u Bijelu kuću, a zbog, kako je obrazloženo, "njegovih napora da ojača međunarodnu diplomatiju i saradnju među ljudima".
Britanski dnevnik "Tajms" postavlja pitanje na koji način američki predsjednik Barak Obama može da zasluži Nobelovu nagradu.
Prema pisanju lista, Obama je bio potpuno u pravu kada je u oktobru, na odluku Nobelovog komiteta da mu dodijeli tu nagradu, odgovorio da je ne zaslužuje.
List ističe da se preuranjena odluka očigledno nije odnosila na njegova djela, već nadanja, i da bi dobila istorijsko opravdanje, Obama mora da uradi nešto konkretno.
"Tajms" konstatuje da je ironično to da će Obama primiti Nobelovu nagradu za mir samo sedam dana nakon saopštenja da će u Avganistan, u ratnu zonu, poslati još 30 000 vojnika.
"Stabilni Avganistan bi donekle poslužio kao opravdanje, baš kao i stabilni Irak, ili, možda napredak u riješavanju izraelsko-palestinskog sukoba. Ništa od svega toga, međutim, nije realno. Obamina promjena politike prema Mjanmaru (Burmi) ili odnosa sa Rusijom možda su svijet učinili bezbjednijim, ali nisu vrijedni Nobeleve nagrade. Ako američki predsjednik zaista želi da tu nagradu i zasluži, vrijeme je da svoje tople riječi zamijeni odlučnom politikom", zaključuje "Tajms".
(agencije/MONDO)