Bivši njemački vojnici podnijeli su zahtjev za odštetu zbog izlaganja osiromašenom uranijumu koji je korišćen tokom ratova na Balkanu i u Iraku.
Frakcija Alternative za Njemačku u Bundestagu zatražila je zbog toga mišljenje njemačke vlade.
Portal T-online navodi da je oko 220 vojnika zatražilo odštetu zbog izlaganja uranijumu, a ponovo su aktuelizovane rasprave o tome koliko je pomenuta municija štetna za zdravlje, prenose banjalučke Nezavisne.
"Studije Svjetske zdravstvene organizacije i Međunarodne organizacije za atomsku energiju negiraju da postoje bilo kakvi posebni rizici, dok Međunarodna organizacija ljekara protiv atomskog oružja ističe da postoje nedorečenosti u objavljenim studijama zbog čega pozivaju na preventivnu zabranu korištenja ove municije dok se pouzdano ne utvrde dugoročni efekti izlaganja", piše portal.
Njemačka vlada je u odgovoru 12. avgusta naglasila da su svi ovi zahtjevi odbijeni tokom proteklih godina jer, kako je istaknuto, nije dokazano da su njemački vojnici trpili bilo kakve zdravstvene posljedice zbog kontakta s ovom municijom, koja je, prije svega, korišćena u protivtenkovskim avionskim bojevim zrnima namijenjenim za uništavanje oklopa.
"Rezultati studije uticaja osiromašenog uranijuma pokazuju da na mjestima gdje se koristila ova municija ne postoji gotovo nikakav rizik od radijacije, a toksikološki rizici mogu nastati samo pod vanrednim okolnostima, koji se do ovog trenutka nigdje nisu iskazali", naglašeno je u dopisu koji je objavljen na stranici njemačke vlade.
Austrijska armija takođe je na svojoj stranici objavila studiju o dejstvu osiromašenog uranijuma.
"Može se zaključiti da jedino direktno udisanje supstanci na ratnim područjima može predstaviti određenu opasnost za zdravlje ljudi", naglasili su oni.
Kako kažu, opasnost može nastupiti zbog hemijskih, ne radioaktivnih karakteristika ovog materijala, i to samo ako se u većim količinama unese u organizam putem nekog rastvora.
"Civilno stanovništvo, pripadnici humanitarnih organizacija i mirovne trupe teško da su udisali taj materijal u tim količinama. Ipak, dugoročniji direktan kontakt s osiromašenim uranijumom, poput komadića municije, bi trebalo izbjegavati", navode oni.
