Aleksandrija Egipat klimatske promjene

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Svijet

Aleksandrija tone zbog klimatskih promjena?

Autor Tanjug
Autor Tanjug

Čuveni egipatski grad Aleksandrija, koji je preživio invazije, požare i zemljotrese od kada ga je prije više od 2.000 godina osnovao Aleksandar Veliki, počinje da tone usljed klimatskih promena.

Nivo mora raste i prijeti da poplavi siromašnije dijelove grada i arheološke lokalitete, zbog čega gradske vlasti ubrzano podižu betonske bedeme. 

Jaka oluje je 2015. godine poplavila velike dijelove grada, izazvavši najmanje šest pogibija i rušenje više desetina kuća, što je pokazalo slabosti u lokalnoj infrastrukturi.

Aleksandrija, drugi po veličini grad u Egiptu, okružen je Sredozemnim morem sa tri strane, a sa četvrte je okrenut jezeru, zbog čega je izuzetno osjetljiv na porast nivoa mora izazvanog globalnim zagrijevanjem i topljenjem glečera.

Aleksandrija je jedna od najpopularnijih ljetnjih destinacija za Egipćane, ali mnoge od njenih čuvenih plaža već pokazuju znake erozije.

Egipatsko ministarstvo za vodene resurse upozorilo je da je nivo mora od 1993. godine rastao za 1,8 milimetara godišnje, u protekle dvije decenije za 2,1 milimetar, a od 2012. rastao je za 3,2 milimetra godišnje, što je dovoljno da ugrozi temelje grada.

Zemljište na kojem je izgrađena Aleksandrija, zajedno sa deltom Nila koja ga okružuje, tone probližno istim tempom, dijelom zbog nasipa koji sprečavaju punjenje mulja, a delom zbog izvlačenja prirodnog gasa.

Procjenjuje se da će to pogoršati efekte porasta nivoa mora, što će imati katastrofalne posljedice.
Studija iz 2018. godine predviđa da bi do 734 kvadratna kilometra Delte Nila moglo biti potopljeno do 2050. godine, a 2.660 kvadratnih kilometara do kraja vijeka, što bi pogodilo 5,7 miliona ljudi.

Arheološki lokaliteti Aleksandrije koji su preživeli burnu istoriju takođe su pogođeni.

Aleksandrijski Svjetionik, nekada jedna od najviših građevina koje je sagradio čovjek i jedno od sedam svjetskih čuda antičkog sveta, srušen je u zemljotresu u 14. vijeku.

Čuvena Aleksandrijska biblioteka izgorjela je do temelja kada je Julije Cezar zapalio požar da bi odbio neprijateljsku flotu 48. godine prije Nove ere.

Međutim, Katbej, srednjovjekovna tvrđava sagrađena na ruševinama svjetionika na kraju uskog poluostrva, i dalje se nadvija nad centralnom lukom, preko puta moderne Aleksandrijske biblioteke, istraživačkog centra osnovanog 2002. godine.

Ašur Abdel Karim, šef Centralne agencije za zaštitu priobalja, kaže da je tvrđava posebno ranjiva jer moćni talasi i struje probili temelje, zbog čega su vlasti morale da postave dug niz betonskih barijera.

"Egipatska vlada koja se bori da ponovo izgradi svoju ekonomiju nakon nereda poslije Arapskog proljeća, dodelila je više od 120 miliona dolara za barijere i druge mjere za zaštitu priobalja", rekao je Abdel Karim.

Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE