Tibetanski glečer Mingjong, izvorište 10 najvećih svjetskih rijeka, nestaje velikom brzinom. Naučnici kažu da je nestanak jednog od ekološki najraznovrsnijih dijelova planete "neizbježan".
Petnaest odsto svjetskog leda zarobljeno je na tibetanskoj visoravni, u podnožju planinskog lanca Meili i planinskog vrha Kavakarpo, na 6.740 metara nadmorske visine.
Naučnici to područje nazivaju "trećim polom", jer čuva najveću zalihu snijega i leda poslije Arktika i Antarktika.
U posljednje dvije decenije, glečer Mingjong u podnožju planine Kavakarpo ubrzano se topi i smatra se jednim od najbrže nestajućih glečera na svijetu.
Od 1970. godine, tibetanski glečer je izgubio čak četvrtinu svoga leda.
Lokalno stanovništvo za topljenje glečera krivi pohlepu, turiste koji zagađuju ovu oblast i nedostatak adekvatnih molitvi posvećenih lokalnim božanstvima.
I pored njihovih pokušaja da umilostive bogove molitvama, složnim životom i izbacivanjem luka i pečenog mesa iz ishrane, nestanak ovog glečera je, kažu naučnici, neizbežan.
Ovih dana se očekuje objavljivanje izvještaja Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), čiji naučnici procjenjuju da će do kraja vijeka nestati dvije trećine tibetanskog glečera.
Procjena je da će, čak i ako se međunarodna zajednica dogovori o hitnim promjenama kojima bi se ograničilo globalno zagrijavanje, tibetanska ledena gromada nastaviti da se topi.
Nestanak ovog glečera će se osjetiti na cijeloj planeti jer je ovaj “vodeni toranj Azije” izvor 10 najvećih svjetskih rijeka, uključujući Gang, Bramaputru, Žutu rijeku, Mekong i Ind, koje vodom direktno snabdijevaju 1,6 milijardi ljudi, a mnoge druge indirektno opskrbljuju – na primjer kupovinom majice napravljene od kineskog pamuka ili pirinča iz Indije.
Nestanak glečera je “depresivan i zastrašujuć”, rekao je Gardijanu Džozef Šea, stručnjak za glečere sa Univerziteta Sjeverne Britanske Kolumbije. "To mijenja prirodu planina duboko i vrlo vidljivo", dodao je on.
Međutim, pažnju naučnika i svjetske javnosti mnogo više zaokuplja sudbina Sjevernog i Južnog pola, čemu je doprinio i izvještaj IPCC iz 2007. u kome je pogrešno predviđeno da će svi glečeri sa Himalaja nestati do 2035.
Ova tvrdnja, uz to što lokalne vlasti ograničavaju pristup naučnicima, mogući su razlozi zašto “treći pol” ne dobija toliku pažnju javnosti.
Ovog ljeta, međutim, naučnici sa američkog Univerziteta Kolumbija su analizirali stare snimke špijunskih satelita iz vremena Hladnog rata i ustanovili da se led sve brže topi.
Led se sada topi gotovo dvostruko brže nego u periodu od 1975. do 2000. godine, kad je prosječna temperatura bila za jedan Celzijusov stepen niža.
Glečeri na području Himalaja gube oko pola metra leda godišnje zbog globalnog zagrijavanja, kažu naučnici.
Zbog topljenja glečera, u poplavama i klizištima nestaju kompletna sela, a nivo voda u regionu raste.
Jedan od razloga za ubrzano topljenje leda je i to što prosječna temperatura na Tibetanskoj visoravni, kao i na Arktiku i Antarktiku, raste tri puta brže od svjetskog prosjeka.
Tu je još jedan krivac za rapidan nestanak leda - emisija gasova staklene bašte, zbog koje, ako ne bude obuzdana, tri svjetska pola očekuje dodatno zagrijavanje od pet stepeni, upozoravaju stručnjaci.
Tužna sudbina čeka jedan od ekološki najraznovrsnijih i najranjivijih dijelova planete.
