Klimatske promjene čine da se svjetski okeani zagrevaju, povećava njihov nivo, gube kiseonik, uz topljenje još više leda i snijega, zaključak je tmurne međunarodne naučne procjene. Ali to nije ništa u poređenju sa današnjim izvještajem.
U današnjem izvještaju o okeanama i ledu, koji su podržale Ujedinjene nacije, u kome se navodi da će, ako se globalno zagrijevanje ne uspori, nivo mora porast za 90 centimetara do kraja vijeka, da će biti mnogo manje ribe, oslabiti okeanske struje, biti još manje snijega i leda, pojaviti se još jači i vlažniji uragani, prenio je AP.
"Okeani i ledeni dijelovi svijeta su u velikoj nevolji, a to znaci da smo i svi u velikoj nevolji", izjavio je jedan od glavnih autora izvještaja Majkl Openhejmer, profesor geonauke i međunarodnih odnosa na Univerzitetu Prinston.
"Promjene se ubrzavaju'', istakao je on.
Ove promjene neće samo naneti štetu 71 procentu svijeta koji je prekriven okeanima ili 10 procenat svijeta prekrivenih ledom i snijegom, već će nanijeti štetu ljudima, biljkama, životinjama, hrani, društvima, infrastrukturi i globalnoj ekonomiji, navodi se u posebnom izvještaju Međuvladinog panela za klimatske promjene.
U izvještaju je navedeno da mora sada rastu 3,66 milimetra godišnje, što je 2,5 puta brže nego od 1900. do 1990. godine.
Svjetski okeani su već izgubili jedan do tri odsto kiseonika u gornjim nivoima od 1970. i izgubiće još više kako se zagrijevanje nastavlja.
Od 2006. do 2015. godine topljenje leda sa Grenlanda, Antarktika i planinskih glečera svijeta ubrzalo se i sada se gubi 720 milijardi tona leda godišnje.
Broj morskih životinja vjerovatno će se smanjiti za 15 odsto, a očekuje se da će se ulov riba smanjiti za 21 do 24 odsto zbog klimatskih promjena.
Prvi put međunarodni tim naučnika predviđa da će "neke ostrvske nacije vjerovatno postati nenastanjive zbog promjena vezanih za okeane i kriosferu".
