Prema podacima ažuriranim sinoć, broj zaraženih je oko 3.000, a od korona virusa u Švedskoj je umro 71 čovjek. Broj umrlih je udvostručen u posljednja tri dana. Najviše umrlih i zaraženih ima u glavnom gradu Štokholmu
“Švedski scenario” u borbi protiv korona virusa ovih dana je podigao puno prašine i izazvao rasprave i u stručnim krugovima, ali i na društvenim mrežama, čak i u BiH, što i nije čudno jer mnogi ljudi iz BiH žive u ovoj zemlji. Dok neki tvrde da su “Šveđani jedini pametni” jer “žive normalno” drugi navode da i nije sve baš tako normalno, kao što se pokušava predstaviti, piše Srpska.info.
Šta se, ustvari, u Švedskoj dešava?
U ovoj zemlji još uvijek rade osnovne škole i vrtići, fabrike, pa čak i restorani, kafane i tržni centri.
Univerziteti, srednje škole i gimnazije su još sredinom marta prešli na onlajn nastavu, a od tada se intenzivno šalju poruke javnosti, da od kuće radi ko god može, da djecu u vrtiće i škole ne šalje ko ne mora, dok se ugostiteljima preporučuje da razmaknu stolove, kako bi se smanjio socijalni kontakt.
Istovremeno, broj zaraženih i umrlih raste. Prema podacima ažuriranim sinoć, broj zaraženih je oko 3.000, a od korona virusa u Švedskoj je umro 71 čovjek. Broj umrlih je udvostručen u posljednja tri dana. Najviše umrlih i zaraženih ima u glavnom gradu Štokholmu.
Da li švedske vlasti, kako tvrde kritičari, brinu više o ekonomiji, nego o ljudima, ili pokušavaju da vode “politiku hladne glave”? Mišljenja su podijeljena.
Gadonačelnica turističkog grada Kalmara, Dženita Abaza, za Srpskainfo kaže da će vrijeme pokazati da li je švedska taktika dobra ili loša.
"U svakom slučaju, postoji ogromno povjerenje u Vladu, koja je aktivna i donosi niz mjera, kako bismo smanjili širenje virusa, a istovremeno održali ekonomiju", kaže Abaza.
Mnoge, priznaje ona, iznenađuje pristup švedske Vlade u borbi sa koronom, ali ističe da Vlada dosljedno prati preporuke svoje državne institucije za javo zdravlje, koja, tvrdi, pomno prati događanja u svijetu, Evropi i susjednim zemljama, ali ipak “radi po svom receptu”.
Drugačije preporuke
"Definitivno su preporuke drugačije od drugih zemalja. Dok su drugi naredili karantin za sve, Švedska i dalje samo preporučuje da rizične grupe i stariji od 70 godina borave u svojim domovima, zabranjeni su skupovi koji broje više od 500 ljudi, zatvorene su gimnazije i visokoobrazovne institucije. Postoji još niz odluka, ali u mnogim gradovima život teče dosta normalno, iako su preduzete preventivne mjere. Prisutna je predostrožnost i apeluje se na odgovornost svakog pojedinca. Preporučuje se izlazak u prirodu, kako se stanovništvo ne bi okupljalo u restoranima i tržnim centrima, koji još uvijek normalno rade. Svjesni smo da takav pristup dovodi mnoge u nedoumicu, ali treba istaći da su Šveđani dosta disciplinovani i da se drže uputstava", kaže socijaldemokratkinja Dženita Abaza, gradonačelnica bivše švedske prijestolnice i turističkog grada na Baltičkom moru.
Minstar zdravlja Republike Srpske Alen Šeranić je, komentarišući, između ostalog, i švedski pristup borbi protiv korona virusa, za Dojče Vele, ponovio stav da se on zalaže za restriktivnije mjere.
"Iskustva iz Italije i Kine pokazuju da su restriktivne mjere dale pozitivan rezultat u smislu kontrole same epidemije. Svako društvo vjerujući svojim građanima prilagođava mjere. Tako imate u Švedskoj da nisu zatvoreni ni kafići ni restorani ni vrtići. Oni tako procjenjuju. Naš pristup je drugačiji", rekao je ministar Šeranić.
