Bjeloruski predsjednik već 26 godina je na čelu zemlje, i dok su godine odnijele razne azijske diktatore, Putin odolio brojnim izazovima, Ukrajina doživjela dvije revolucije i građanski rat, Lukašenko je skoro tri decenije jednako moćan.
Ali to će se možda izmijeniti, jer je proteklog vikenda zahtijevao da razgovara sa Putinom nakon višednevnih protesta izazvanih predsjedničkim izborima i policijskog nasilja.
"Si-En-En" javlja da su se Aleksandar Lukašenko i Putin čuli na Lukašenkovo insistiranje, i dogovorili da narednih dana budu "u stalnom kontaktu kako bi ojačali odnose" dvije zemlje. Ali je očigledno da traži pomoć, što znači da je sljedeći potez - Putinov.
Postoji pet stvari koje bi ruski predsjednik mogao da uradi po pitanju Bjelorusije.
1. Ruska vojna intervencija
Bjelorusija je veoma važna za ruski osjećaj regionalne bezbjednosti, jer stoji na putu između Rusije i NATO snaga u Poljskoj. Putin bi mogao da odluči da u Bjelorusiju pošalje vojne snage, što bi mu konačno donijelo kontrolu nad "komšijskom" zemljom od vitalne strateške važnosti.
Stanovnici bi mogli intervenciju da shvate kao dolazak Rusa da ih "spasu" Lukašenka, ali je to možda i pogrešna procjena. Dva su velika rizika, prvi podrazumijeva da vojne snage dodatno rasplamsaju konflikt. Ali drugi, pošto bi Rusija ovako praktično prišla pojasu Suvalki, teritoriji koja je na korak od NATO snaga u Poljskoj. Ako bi NATO protumačio taj korak kao prijetnju, mogle bi da uslijede sankcije kakve ruska ekonomija ne bi mogla da podnese.
2. "Tajna" intervencija
Kremlj gospodari igrom kada su u pitanju neočekivani, nekad i veoma spori, koraci u važnim pitanjima. Bjelorusija je oslobodila više od 30 ruskih zatvorenika, uz komentar Kremlja da je to znak "bliske saradnje relevantnih službi" dvije zemlje. Putin bi mogao da pošalje svoje "utvare", kako ih "Si-En-En" naziva, izvještene u gašenju društvenih mreža, fokusiranju na jednog važnog pojedinca umjesto na masu, i suzbijanju protesta. Tiha, pritajena brutalnost uparena sa padom entuzijazma vezanog za proteste mogla bi za nekoliko mjeseci da da rezultate.
3. Šok za Lukašenka
Putin bi mogao predsjedniku da kaže da je vrijeme da se povuče, čime bi Kremlj efektivno podržao opoziciju koju predvodi Svetlana Tikanovskaja. Time bi osigurao spremnost na saradnju eventualne naredne vlade, koja bi zbog ove pomoći željela bliske i "tople" odnose sa Moskvom. Ali, ovakav potez donio bi jednu opasnost, jer bi bilo jasno da je veoma blizu Rusije još jedan diktator srušen. Putin ne može sebi da dozvoli da narodu pošalje ovakvu poruku moći, istovremeno dozvoljavajući novoj vladi da se možda okrene i Evropskoj uniji ili Zapadu i zatraži pomoć.
4. Ruski kandidat na novim izborima
Prije deset godina, ovo bi Putinu vjerovatno bila najbolja opcija. Moskva je maestralno upravljala lokalnim izborima podržavajući sopstvene kandidate, za koje veoma često do tada niko nije ni čuo.
Novi izbori u Bjelorusiji umirili bi proteste, a treća opcija za glasanje ubijedila bi bjelorusku elitu, ali i obavještajne službe, da će i dalje držati konce u rukama. Ali Moskva zna da su se stvari promijenile, i da bi ova opcija mogla da osnaži masu koja bi potom imala dodatne zahtjeve. Pritom, ukoliko bi većina uspjela da prozre da se iza novog kandidata krije Rusija, cijela kriza vratila bi se na početak.
5. Ništa!
Putin bi mogao da pusti Lukašenka da se "krčka na tihoj vatri" bez odgovora, barem nekoliko nedjelja. Da posljedice protesta počnu da utiču na svakodnevni život. Kako nedjelje budu prolazile, nasilje se smanjivalo a svakodnevne brige se budu vraćale u fokus, nije isključeno da će praktične stvari ipak preuzeti primat u mislima Bjelorusa. Odsustvo vođe protesta, trenutno u Litvaniji, demonstrantima će dodatno razbiti koncentraciju i volju da se dalje bore. Ako se uzme u obzir kakve rizike nose prethodne četiri opcije, veoma je moguće da će Vladimir Putin izabrati upravo ovu.
Pogledajte fotografije iz Minska.