Ravnopravno učešće žena i muškaraca u političkom i javnom životu uvijek se navodi kao jedan od uslova demokratije svake zemlje. Međutim, žene su i dalje upadljiva manjina u političkom i javnom životu kod nas.
Domaćim i međunarodnim normativno-pravnim standardima za ravnopravnost polova propisan je minimum od 40 odsto učešća manje zastupljenog pola (žena) u političkom i javnom životu, u upravljanju i odlučivanju. Ovaj standard, prema postojećim podacima i analizama, nije ispunjen.
O tome govori i podatak da je na predstojećim lokalnim izborima u BiH od ukupno 417 kandidata za opštinske načelnike ili gradonačelnike, samo 26 žena, odnosno 6,2 odsto. (Podaci sa konferencije “Političke stranke, mediji i žene u politici u BiH: Lokalni izbori 2016” koju je u Neumu organizirala Westminsterska fondacija za demokratiju u BiH u okviru promocije žena u politici u BiH)
Kada je riječ o Republici Srpskoj, situacija je još nepovoljnija. Od 164 kandidata, samo je šest žena na listi za načelnike ili gradonačelnike. Žene su, ipak, malo brojnije kada su u pitanju liste za odbornička mjesta u skupštinama gradova. U ovom tekstu predstavljamo vam neke od žena u politici iz Banjaluke.
Dušica Lipovac iz Ujedinjene Srpske odlučila se da uplovi u političke vode zbog nepravde i pasivnosti, ali i spoznaje da se godinama ništa ne mijenja na bolje.
„Kandidujem se za odbornicu u Skupštini Grada, jer želim da se zalažem za poboljšanje uslova života osoba sa invaliditetom, te da doprinesem napretku Banjaluke, boljem položaju djece i omladine. Mladi odlaze jer država ne stvara potrebne uslove i poslovne mogućnosti, ne vide perspektivu. Mnogi su izgubili nadu u bolje sutra, razočarali su se kao i ja. Osobe sa invaliditetom svakodnevno nailaze na predrasude, probleme i prepreke. Do sada u organima vlasti, ni na lokalnom nivou ni na nivou Republike Srpske, nije bilo predstavnika osoba sa invaliditetom koji bi zastupao njihove interes“, navodi Dušica Lipovac za MONDO.
Ona smatra da žene treba aktivno da se uključe u politički i društveni život, kako bi učestvovale u rješavanju društvenih problema.
„Iako je na nama mnogo obaveza, sve može da se uskladi. Mnogo smo odgovorne i predane radu, a i u većini slučajeva uspijevamo da ostvarimo naše ciljeve. Žene sa invaliditetom izložene su dvostrukoj diskriminaciji: na osnovu pola i na osnovu invaliditeta. Međutim, značajan napredak je učinjen u osnaživanju žena sa invaliditetom koje je rezlutiralo njihovim angažovanjem u svim oblastima. Mi sami rušimo predrasude i stereotipe o nama pokazujući pozitivne primjere iz naših života, a samim tim mijenja se svijest ljudi. Kada čovjek istinski želi da ostvari cilj u svrhu bolje budućnosti, ostvarivanja osnovnih ljudskih prava, napretka, onda je aktivizam i upornost presudno da se ostvari ono što želimo za dobrobit svih nas“.
Kandidatkinja NDP-a Ivana Sandić kaže da je za nju politika kao profesija posao kao i svaki drugi.
„Mnoge probleme građani imaju baš zbog toga što pojedinci koji se bave politikom to shvataju kao hobi ili sporednu stvar. Kad može radnik u fabrici imati normu, zašto ne bi mogao političar u skupštini grada. Kada novinar može biti tužen za klevetu i uvredu, zašto i političari ne bi imali sankcije za izgovorena, a ne ispunjena obećanja“, rekla je Sandićeva za MONDO.
Na svojoj koži je osjetila kako se u ovoj državi teško dolazi do posla, i rješava stambeno pitanje i to je upravo bio jedan od razloga da se uključi u političku stranku i politiku.
„Najbolji način da mijenjate stvari je da budete tamo gdje se javne politike kreiraju i odluke donose. Mi živimo u patrijahalnom društvu, a još vlada mišljenje da se o domaćinstvu treba starati žena. Obrazovanje, uloga žene u porodici, majčinstvo su faktori koji utiču na karijeru, ali ipak sve više žena se uključuje u politiku. Zakonski okvir, kvote i garantovano učešće žena na izbornim listama u značajnoj mjeri olakšavanjihovu borbu unutar političkih partija“, ističe ova mlada političarka.
Gordana Lihović, kandidatkinja SNSD-a za odbornika u banjalučkoj skupštini kaže da je jedini način da se poveća brojnost žena u politici njihovo aktivno uključivanje.
„Muškarci se vrlo teško odriču privilegije 'biti prvi' ili bar 'prvi među jednakima'. To jeste već floskula, ali i nedovoljan broj žena u politici pogoduje da se ta tendencija nastavlja. Samo aktivnim zalaganjem što većeg broja žena i direktnim sudjelovanjem u politici može to da, u budićnosti, promijeni“, ističe Lihović.
Politikom se počela baviti još kao omladinka jer je, kako ističe, oduvijek smatrala da može, zna i umije suočiti se s problemima i pronaći rješenje.
Kandidatkinja SNSD-a navodi da će se, ako postane odbornik u Skupštini Grada, boriti da se u Banjaluci stvore uslovi za veće zapošljavanje kroz podsticanje preduzetništva i primjenu novih tehnologija i inovacija, postigne ravnopravan odnos prema djeci, ženama i mladima, očuva prirodna sredina kroz adekvatan razvoj turističkih potencijala.
Dijana Ješić iz PDP-a za sebe kaže da je uvijek bila borac za pravdu. Nekad je to bilo kroz humanitarne organizacije, nekad kroz građanski aktivizam, a vrlo često i kroz posao kojim se bavi, kroz obrazovanje.
“Onog trenutka kada sam shvatila da se glas običnog čovjeka čuje jedino kada je artikulisan kroz odluke političara, shvatila sam da i ja moram uzmem aktivno učešće u političkom životu. Nisam mogla dopustiti da sve prolazi mimo mene, a da ja budem samo nijemi posmatrač, koji neće bar pokušati da uradi nešto za bolje sutra kako moje, tako i sve druge djece u našem gradu”.
Ješićeva dodaje da se žene u Banjaluci bude iz dubokog sna i počinju aktivnije da učestvuju u političkim dešavanjima.
“Moram da napomenem da se i klima unutar samih stranaka znatno promijenila i da žene imaju sve više pravo glasa, te da ih sve više ima u rukovodećim organima stranaka. Na žalost, još uvijek to nije dovoljno i još uvijek nisu u potpunosti ravnopravne sa muškarcima. Žena drugačije posmatra stvari od muškarca i mnogo je praktičnija u mnogim stvarima”.
Ukoliko joj pružite priliku da postane odbornica...
“Zalagaću se za veće učešće žena u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, za veća izdvajanja budžetskih sredstava namijenjenih za zapošljavanje i samozapošljavanje žena, te se posebno zalagati za to da se daju posebni podsticaji za firme koje budu zaposlili žene u dobi od 45 i više godina starosti, a koje su prethodno ostale bez posla. Boriću se za to da se majkama uvede pravo na dječiji dodatak za svako dijete, te se poveća jednokratna pomoć namijenjena za kupovinu opreme za novorođenče”, rekla je Ješićeva za naš portal.
Još jedna žena koju smo kontaktirali, odlučila je mijenjati stanje u gradu svojim djelovanjem kroz politiku. Tanja Gatarić, kandidatkinja Prve stranke, odlučila je novinarstvo zamijeniti politikom.
„S obzirom na to da sam godinama kao novinar pratila politička dešavanja u našoj zemlji, svjesna sam da se situacija mora mijenjati i da svako od nas mora dati svoj doprinos tim promjenama. Pridružila sam se grupi građana koji su nezadovoljni situacijom koja vlada u našem gradu i našoj zemlji, i želimo udruživanjem običnih, malih ljudi biti korektiv političkoj sceni u Republici Srpskoj“, kaže Gatarićeva.
Ako postane odbornica u banjalučkoj skupštini, ističe, boriće se protiv mnogih problema u Banjaluci.
„Svjedoci smo da većina odbornika presjedi čitav mandat u skupštinskim klupama, ne uradi ništa, i prima odborničku platu. Građani moraju više da se uključe u rad Skupštine, jer je ona prvenstveno tu zbog građana, a odbornici i gradonačelnik moraju da snose odgovornost za svoj angažman. Postoji mnogo problema koje treba riješiti u Banjaluci, ali prije svega na odlučujućim pozicijama moraju biti stručni i sposobni ljudi, spremni da rade i doprinose Gradu. Nažalost, posljednjih 15 godina se presipa iz šupljeg u prazno, a odluke donose politički podobni, dok stručnjaci traže posao na Birou za zapošljavanje“, ističe kandidakinja Prve stranke i dodaje da bi u budućnosti voljela vidjeti i ženu u Predsjedništvu BiH ili prvu gradonačelnicu Banjaluke.
Sve naše sagovornice saglasne su u jednom: broj žena u politici je još mali, iako se stanje mijenja na bolje. Neophodno je podići svijest samih žena o potrebi za aktivnim uključivanjem u politiku.
I naravno, na Vama je da procijenite da li da im date šansu na ovim lokalnim izborima.