Glamoč pokreće turističku priču! FOTO

Prije nego što se uhvatite za trbuh, da vam trbuh od smijeha ne pukne, pročitajte tekst i pogledajte fotografije ovog fenomenalnog i totalno potcijenjenog mjesta u BiH. Dame i gospodo, predstavljamo vam - Glamoč na dlanu!

Glamoč pokreće turističku priču! FOTO Foto: Siniša Šolak/MONDO

Glamoč je gradić i središte opštine koja se nalazi u jugozapadnom dijelu BiH, a pripada Kantonu 10 Federacije BiH. Krajem proteklog građanskog rata u BiH većinski Srbi su pred naletom hrvatske vojske najvećim dijelom izbjegli iz Glamoča, a do danas ih se u ovo mjesto vratilo tek njih tri-četiri hiljade.

Danas mnogi Glamoč smatraju i nazivaju najzapostavljenijom i najnerazvijenijom opštinom u BiH, ali u ovom tekstu nećemo pričati o ružnim stvarima, već o lijepim i čudesnim, koje je priroda i istorija podarila ovom kraju.

Jedna od lijepih stvari koje su se desile Glamoču nedavno je i pokretanje veb portala "Glamoč na dlanu", sa ciljem oživljavanje turizma u ovom tranzitnom mjestu, na pola puta između Banjaluke i Splita. Na tom portalu možete da se informišete o turističkim rutama, lokalnim novostima, smještaju, ishrani i svemu što vam je potrebno prilikom boravka u Glamoču i okolini, uz mnoštvo predivnih fotografija.

Glavni pokretač glamočke turističke priče je Siniša Šolak, geograf, turizmolog, fotograf i veliki zaljubljenik u prirodu, inače nepresušan izvor stručnih podataka i informacija, ali i mitova, legendi i šaljivih priča o svom voljenom mjestu.

"Elementarna znanja koja sam stekao tokom studija dovela su me do toga da prepoznam određene stvari ovdje… Za sada su u cijelu priču uključena nas tri- četiri vodiča i ljubitelja prirode. Poenta je da je ovo prolazno mjesto, a cilj nam je da se ljudi malo i zadržavaju. Glamoč je bukvalno zaboravljen, zapostavljen i nigdje nije predstavljen", priča nam Šolak uz kafu u bašti kafane Park u centru Glamoča.

Kaže da se on i njegova ekipa baziraju na studijske grupe i ljude sa određenim usmjerenjima, poput arheologa, etnologa…

"Ovih dana bila je grupa italijaskih biciklista, a nedavno nam se javila grupa Engleza koji su zainteresovani za kulturno-istorijsko naslijeđe… U principu, ovo mjesto je zaboravljeno hiljadama godina, treba vremena da se sve to prikaže, pokaže i dokaže.

Cilj nam je da nađemo 'kintu' i privučemo ljude koji znaju oko turizma i marketinga, profesionalce, da i oni dođu ovdje. Meni se sve tu uklapa u posao, kao i u hobi i interesovanja… Prilično sam rasterećen oko svega i snažno vjerujem u glamočku turističku priču", pričan nam Šolak, usput pokazujući nam rukom na mapu turističkih destinacija naslikanu na obližnjem zidu u parku, a koju je oslikao banjalučko/glamočki umjetnik Ognjen Radumilo, poznatiji kao Ministar.

Nakon ispijanja kafe, krećemo u obilazak grada i okoline. Ima se šta i vidjeti.

JEDAN OBIČAN DAN U GLAMOČU

Najprije nas je svojim terencem odvezao do stare tvrđave Tabije, koju su napravili još Iliri, a koja dominira nad gradom i sa koje se pruža fantastičan pogled na grad, polje i okolne planine. Kada smo stigli, dočekala nas je kula koja odolijeva vijekovima, a na koju je početkom prošlog vijeka "nalijepljena" džamija, koja i sama sada ruševina.

Siniša nam priča kako je ova kula u tursko vrijeme kada se "raja" pobuni, služila begovima da pobjegnu u nju i pričekaju da se pobuna stiša. Rukom nam pokazuje na Gornje glamočko polje koje je, gle čuda, niže u odnosu na Donje polje, i objašnjava zašto je to tako. Međutim, objašnjenje je previše komplikovano, pa ga nismo zapamtili...

Poslije tvrđave Tabija spuštamo se do grada i parkiramo u blizini Doma kulture. Pored zgrade Doma nalazi se park u kome je rasuto nekakvo četvrtasto veliko kamenje. Šolak objašnjava da su to arheološki nalazi iz raznih epoha, a koje je stanovništvo Glamoča, normalno, koristilo za gradnju bunara, zidova kuća, ograda… Među njima dominira kamen iz rimskog perioda u koji su uklesani Silvan i Dijana, drevna božanstva lova.

Krećemo ka jezeru Busija, koje se nalazi na 20-ak minuta hoda od grada i usput prolazimo pored slikovitog napuštenog bazena, izgrađenog 60-ih godina prošlog vijeka. Pažnju nam privlače dva kamena valjkovita stuba, koja djeluju prilično staro i drevno. Naš vodič nam saopštava da su to rimski "miljokazi", stari boga pitaj koliko, a koji su služili da označe čuveni rimski "Put soli" od Solina do Budimpešte, a koji je nekada prolazio baš kroz Glamoč!

Susret sa drevnim stubovima, na kojima se još uvijek vide nekakvi latinski nazivi, potpuno nas je fascinirao, a tek kad nam je Siniša rekao da upravo hodamo po drumu kojim su Rimljani nekada prevozili so, i čiji se ostaci nakon toliko hiljada godina i dalje naziru, potpuno smo odlijepili!

Nastavljamo dalje. Putić kroz šumu do jezera Busija nazvan je "Put Branimira - Barnija", po nedavno preminulom fotografu i velikom zaljubljeniku u Glamoč i njegove ljepote Branimiru Meseldžiji. Usput prolazimo pored vodenice u kojoj je Tito boravio dok je bio partizan, pa pored vile u kojoj je boravio kao predsjednik Jugoslavije, a od koje su sada ostale samo ruševine…

Rječica pored koje hodamo puna je rakova, što je znak da je voda stopostotno čista. Konačno stižemo do jezera Busija, jednog od najfotogeničnijih i najidiličnijih mjesta na kojima je pisac ovih redova bio. Čista magija!

Nakon kratkog odmora, vraćamo se ka automobilu i vozimo se ka dva poznata "glamočka čuda" - Kamen na tri piljka i Bašića nišan.

Usput kupimo Jocu, takođe velikog zaljubljenika u prirodu i "asocijalni" turizam. Kamen na tri piljka je stari stećak, koji stoji na tri kamenčića, bez ikakvih obilježja, a oko koga se raspredaju razne legende. O tim legendama već smo pisali, a Šolak nam objašnjava da je najrealnija priča ta da su svi nadgrobni spomenici u staro vrijeme bili u obliku stećaka, prije nego što su se kasnije razdvojili na krstove i nišane.

U blizini Kamena na tri piljka nalazi se i Bašića nišan iz 1798. godine, koji se smatra za najveći turski nišan na prostoru bivše Jugoslavije. Pošto je visok preko četiri metara, za njega kažu da može da služi kao zaklon od kiše, što i nije daleko od istine.

VODENICA ISPOD ZEMLJE?!

Nakon obilaska starog stećka i najvećeg turskog nišana, krećemo da vidimo još jedno glamočko čudo - vodenicu ispod zemlje! U blizini sela Skucani nalazi se vodenica napravljena na mjestu gdje rijeka uvire, a koja se nalazi ispod nivoa polja, tako da se izdaleka uopšte ne primjećuje, kao da je ispod zemlje. Vodenica je još uvijek u funkciji i stanovništvo je koristi po principu - kad kome zatreba. Uvjerili smo se u to jer smo unutra zatekli naslagane vreće brašna.


Poslije obilaska ove jedinstvene vodenice, popeli smo se na brdo Kujača, gdje se nalazi Galovača, fascinantna provalija duboka preko stotinu metara. U pitanju je velika pećina čiji se krov nekada urušio, pa se tako usred planine pojavio ogromni ponor.

A, na kraju ovog putešestvija, popeli smo se do velikog kamenoloma odakle se pruža fenomenalan pogled na Glamočko polje.

Tako se završila ova jednodnevna glamočka avantura. Naš vodič i domaćin tvrdi da je to što smo vidjeli danas - ništa, i da nam prave stvari tek predstoje, pozvavši nas da navratimo još koji put. Mi mu obećavamo da hoćemo, i to sa velikim zadovoljstvom!

Ako ste se i vi zainteresovali za Glamoč, slobodno kontaktirajte Sinišu i ekipu putem portala Glamoč na dlanu ili emaila info@glamocnadlanu.com i dogovorite sa njim obilazak. Nećete se pokajati!

Čekamo vaše komentare ispod teksta i na Facebooku, Twitteru ili Instagramu

Ostale vijesti