Roditelji u EU u frci! Da li će i naša deca moći OVO?

Autor:

Nova uredba o zaštiti podataka izazvala je pravu buru u pojedinim državama EU. U centru pažnje školstvo - uvid u ocene 16-godišnjaka tek ukoliko učenik dozvoli roditeljima.

1
A- A A+
studenti, učenje, ispitni rok, učionica, fakultet Foto: Mondo/ Stefan Stojanović


Uredba EU o zaštiti podataka izaziva pravi haos u pojedinim državama, pa čak i sukobe na relaciji roditelji - deca

Direktiva je donela je velike promene i u školstvo. Osim što su škole dužne da štite podatke učenika, menja se i deo koji se odnosi na uvid u ocene.

Naime, kada je reč o odlučivanju o vlastitim podacima dobna granica više nije 18, već 16 godina.

To znači da tinejdžer od 16 godina mora prethodno da dozvoli roditelju da pogleda njegove ocene ili podatke o prisustvu na časovima. Javnost se pita - da li šesnaestogodišnjaci sada imaju veća prava od roditelja?

Po svemu sudeći ova uredba će zaživeti i u Srbiji, budući da regulative moramo da uskladimo sa EU, a i e-dnevnici su već zamenili one stare papirne.

Tom novom uredbom se određuje i da nema više javne objave imena za upis u školu na oglasnim tablama.

U slučaju da neka škola na oglasnoj tabli objavi popis upisanih učenika, onda mora postaviti čuvara da spreči nepoželjno lice da to gleda ili snima.

Problem je nastao i zbog ispisivanja punih imena i prezimena na interfonu.

U Austriji stanari su počeli da se bude i traže da se ispisuju samo brojevi.

Šta za BiH znači uredba o zaštiti ličnih podataka



Jedan Bečlija pozvao se na uredbu EU, a gradske vlasti, u strahu od milionskih kazni, donele su odluku o uklanjanju imena i stavljanju brojeva na zvona u zgradama.

Gradske vlasti objašnjavaju da moraju skinuti 220.000 pločica sa imenima sa interfona da ne bi platile kaznu od 20 miliona evra.

Iako je iz sjedišta EU u Beč stiglo objašnjenje da se Uredba o zaštiti ličnih podataka ne odnosi na imena i prezimena na zvonima i poštanskim sandučićima, bečke vlasti su ostale pri svojoj odluci.


I u Nemačkoj je došlo do sličnih problema.

Savez vlasnika nekretnina "Haus-grund", koji broji 900.000 članova, preporučio je svojim članovima da za svaki slučaj uklone pločice sa imenima i prezimenima i zamene ih brojčanim oznakama.

 U nemačkom nedeljniku "Bild" osvanuo je veliki naslov: "Ludilo zaštite podataka - naše pločice na zvonima moraju nestati!" i pokrenuo raspravu o smislu uredbe EU.

Nemački političari tvrde da je cilj "hajke na pločice" - unošenje nemira među građane i podsticanje netrpeljivosti prema EU. Nadležni preporučuju stanodavcima da odluku o tome šta će pisati na pločici prepuste podstanarima.

Uredba o zaštiti ličnih podataka predviđa i "pravo na zaborav", odnosno mogućnost brisanja podataka.

Ako je neka osoba ranije učinila nešto loše za šta nema pravnih razloga ili javnog interesa da bude sačuvano - može zatražiti brisanje tih podataka.

Omogućeno je pravo na transfer podataka, što znači da se može promijeniti onaj koji pruža usluge elektronske pošte, a da se pri tome ne izgubi prepiska sa prethodne elektronske adrese.

Tagovi:

Ostale vijesti