U prvih šest mjeseci na teritoriji Srpske gašena su ukupno 462 požara, koji su iza sebe ostavili više od dva miliona KM materijalne štete i 11 žrtava.
Potvrđeno je ovo za "Nezavisne novine" iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.
"U prvoj polovini 2022. godine evidentirana su 462 požara, od kojih je njih 421 gorjelo na objektima državne svojine, a 41 na objektima u privatnom vlasništvu", istakli su iz MUP-a RS.
Prema njihovim riječima, ove godine šumski požari i požari na otvorenom su gašeni čak 233 puta, a materijalna šteta na njima je iznosila 109.000 KM.
Ukupna zabilježena materijalna šteta na svim požarima ove godine je 2.517.000 KM, a pored toga, požari na teritoriji Srpske su iza sebe ostavili i ljudske žrtve.
"U požarima je smrtno stradalo 11 lica, teže je povrijeđeno 10 lica, a lakše povrede je zadobilo njih šest", navode iz MUP-a.
Kako su kazali iz Vatrogasnog saveza Republike Srpske, ova godina, iako nije gotova, je značajno gora od njenih prethodnih, jednim dijelom zbog suše i vjetra, a drugim dijelom zbog nemarnih građana.
"Vjerujemo da je nastala šteta značajno veća od evidentirane. Imali smo veliki požar u Bijeljini, gdje su gorjele željezničke pruge, koji je vjerovatno sam ostavio štetu od nekoliko miliona KM", kazali su iz Saveza.
Prema njihovim riječima, zadnjih nekoliko sedmica neprekidno su na terenu.
"Ova godina je imala značajno veći broj požara na otvorenom. Neki su bili toliko veliki da smo se s njima jedva uspjeli izboriti", kazali su iz Vatrogasnog saveza RS.
Iako ne zanemaruju faktor suše i vjetra, ipak ističu da su glavni krivci ovdje nesavjesni i nemarni građani, na koje redovno apeluju, a kako kažu i zakon treba da propiše veće kazne za ovo nemarno postupanje.
"Fizička lica iz nemara, nepažnje, a neki i namjerno prouzrokuju najveće požare obavljajući redovne poslove", kazali su iz Vatrogasnog saveza RS, dodavši da po ugledu na druge zemlje smatraju da je najbolje rješenje javno objavljivanje imena počinioca.
"U Hrvatskoj se javno objavljuju imena osuđenih za namjerno prouzrokovanje požara. Ovo na ljude djeluje preventivno i sada vidimo da je to možda jedini način", kazali su oni.
Iako sankcije postoje, rijetko kada budu izrečene, dobrim dijelom jer su jako teške za utvrditi ako se osoba ne zatekne na licu mjesta.
Kako kažu iz Vatrogasnog saveza, jako je teško utvrditi identitet počionica, naročito jer se na terenu uzme izjava, ali se ne uzmu svi neophodni podaci.
Naime, u 2020. godini nije izrečena nijedna novčana kazna fizičkim licima, dok je 2021. godine kažnjeno 31 lice pojedinačnom novčanom kaznom od 100 KM.
"Lično smatramo da su ovo jako male kazne u odnosu na potencijalnu i realnu štetu do koje može doći, i nažalost često dođe. Manje nas košta javno objavljivanje imena, izmjena zakona, nego milioni ulaženi u opremu da se protiv ovog borimo", zaključili su iz Vatrogasnog saveza RS.
U julu i avgustu ove godine zabilježeno je više požara, dva u Banjaluci, jedan u blizini banjalučkog kampusa, a drugi na Vrbanjskim brdima, gdje je uništeno čak 50 hektara šume.
Jedan požar, koji je gorio na livadi u Ulici rakovačkih rudara u Banjaluci, aktivirao je i bombu.
Jedan od većih požara ove godine evidentiran je u Bijeljini, u Fabrici impregniranog drveta "Meridijana", gdje je učestvovalo 45 vatrogasaca sa 10 vatrogasnih vozila.
(MONDO)
