Uprkos apelima i upozorenjima: Nemar najčešći uzrok požara u Srpskoj, kazne zavise od štete

Ljudski nemar najčešći je uzrok požara, a uprkos apelima, upozorenjima i zaprijećenim kaznama, svake godine u Srpskoj vatra proguta ogromne površine i ljudima nanese veliku štetu.

Izvor: Dobrila Abazović, Srna

Od januara do juna ove godine u Policijskoj upravi Banjaluka evidentirano je ukupno 184 požara, a od toga je bilo 86 šumskih ili požara na otvorenom.

"Ljudski faktor je najčešći uzrok požara kod nas, bilo da je riječ o nemaru ili namjernom izazivanju požara. Prošle godine je u RS evidentirano 1.300 požara niskog rastinja i čak 300 intervencija u šumskim požarima“, kaže za MONDO sekretar Vatrogasnog saveza RS Slobodan Jotić.

Iz PU Banjaluka za naš portal kažu da se najveći broj požara dešava na otvorenom prostoru (livade, parcele, šume) koje je zapušteno, te obraslo suvom travom, korovom i niskim rastinjem.

"Građani su vršili nekontrolisano spaljivanje suve trave i korova na svojim parcelama, gdje su na taj način čistili zemljište. Na parcelama je dolazilo do razvijanja požara, a zbog sušnog vremena i spore vegetacije, požari su potpomognuti vjetrom izmakli kontroli i širili se, obuhvatajući veće površine parcela, koje su u vlasništvu fizičkih lica, a od posljedica požara dolazilo je i do požara na stambenim i pomoćnim objektima građana", kažu iz banjalučke Policijske uprave.

PU Banjaluka svake godine putem sredstava javnog informisanja apeluje i obavještava građane kako da postupaju sa paljenjem korova i drugog poljoprivrednog otpada, te da to rade na način propisan Zakonom o zaštiti od požara.

Sličan apel redovno upućuju i vatrogasci, ali Jotić za MONDO kaže da, uprkos svim upozorenjima, ljudi i dalje pale vatru bez da prethodno obavijeste vatrogasce.

"Izazivanje požara iz nemara dešava se najčešće kada ljudi pale smeće ili travu, a podsjećamo građane da su prije toga dužni obavijestiti vatrogasce. Mogu čak i da pozovu vatrogasnu jedinicu da im zapali to što treba. Mi se zalažemo za edukaciju ljudi i povećanje kazni. Veliki broj požara desi se zbog nestručnosti i neznanja. Ljudi najčešće ne naprave takozvani negorivi pojas oko paljevine, niti posjeduju bilo kakvo sredstvo za gašenje vatre", ističe naš sagovornik.

Članom 18. Zakona o zaštiti od požara propisane su mjere zaštite od požara koje se moraju poštovati, a pod tačkom 10. definisana je sljedeća mjera koja se odnosi na paljenje vatre na otvorenom prostoru i glasi:

"Zabranjeno je paljenje korova i drugog poljoprivrednog otpada bez prethodnog obavještavanja vatrogasno-spasilačke jedinice i preduzimanja svih neophodnih radnji s ciljem sprečavanja vatre".

Jedan od primjera za ovo je slučaj iz sela kod Zvornika, gdje je mještanin palio travu, a vatra se proširila na susjedno imanje. Planula je štala sa oko 600 bala sijena, a stradala je i krava.

Požar u Tučepima, s kojim se hrvatski vatrogasci i dalje bore izazvao je pčelar, koji nije dobro ugasio žar iz dimilice za košnice. Sličnih primjera ima na stotine, samo iz prethodnih dva mjeseca.

Iz PU Banjaluka podsjećaju da je namjerno izazivanje požara krivično djelo.

"Od stepena oštećenja i visine materijalne štete zavisi klasifikacija krivičnog djela, koje određuje nadležno okružno javno tužilaštvo. S obzirom da Ministarstvo unutrašnjih poslova nije nadležno za izricanje prekršaja, Policijska uprava Banjaluka po utvrđivanju učinioca prekršaja dostavlja podatke Republičkoj upravi za inspekcijske poslove Republike Srpske, koja je nadležna za postupanje i sankcionisanje počinilaca iz ove oblasti", kažu iz Policijske uprave.

Propisane kazne za izazivanje požara kreću se oko hiljadu KM, ali u praksi, ta suma često bude i do 10 puta manja, a materijalna šteta često mnogo veća, ponekad i nenadoknadiva, ako bude ljudskih žrtava.

(MONDO/V.K.)