Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić izjavio je da je u Republiku Srpsku do sada stiglo oko 300.000 vakcina protiv virusa korona, te da to podrazumijeva i prvu i drugu dozu.
"Očekujemo realizaciju ugovora sa ruskim dobavljačem, posredstvom Krajina grupe. Time bi dobili preostale količine iz tog ugovora i u junu imali značajne količine Sputnjika, ali i Sinofram vakcine, čije dodatne količine, takođe, očekujemo," rekao je Šeranić u intervjuu Srni.
Prema Šeranićevim riječima, cilj je da se u Republici Srpskoj vakciniše oko 50 odsto građana.
"Prema nekim procjenama koje smo radili, to je broj koji možemo da dostignemo. Prema posljednjim podacima Instituta za javno zdarvstvo, do sada je vakcinisano oko 118.200 lica prvom dozom, dok je obje doze primilo 32.800 lica," naveo je resorni ministar.
On je naglasio da vakcinalni centri u Srpskoj sada pažljivije planiraju cijeli proces vakcinacije, jer u toku dana moraju da planiraju i one koji se vakcinišu prvom dozom i one koji se revakcinišu.
Šeranić je podsjetio da su domovi zdravlja zaduženi za vakcinaciju lica starijih od 65 godina i mlađih lica sa hroničnim oboljenjima, dok je Institut za javno zdravstvo pokrenuo treću fazu vakcinacije, koja podrazumijeva prioritetne grupe osoba, koje su u okviru svoj javnih poslova u stalnim socijalnim kontaktima.
On je istakao da je Republika Srpska u posljednjih 15 do 20 dana značajno ubrzala proces imunizacije i vakcinama Sinofarm i Sputnjik, koje su dopremljene kroz direktne nabavke Srpske.
Kroz Kovaks mehanizam, dodao je Šeranić, do sada je u Srpsku stiglo 61.640 vakcina, dok je posredstvom mehanizma "EU za zdravlje" dopremljeno 24.570 vakcina.
Šeranić kaže da će povećan broj građana koji se vakcinišu usloviti da mjere u narednom periodu budu relaksiranije, odnosno da epidemija bude pod kontrolom.
"Međutim, ne smijemo se opustiti do kraja. Ono što redovno pratimo je pojava novih sojeva virusa. Godina i po iza nas daje dovoljno podataka da naučno-stručne analize mogu da kažu o svemu ovome više nego što su mogle u istom ovom periodu prošle godine," rekao je Šeranić.
On je napomenuo da svi treba da imaju na umu da virus neće biti iskorijenjen iz populacije, te da je samo pitanje kakvu će težinu kliničke slike dati kod osobe koja se zarazi.
Kada je riječ o troškovima za nabavku vakcina, Šeranić je podsjetio da je za direktne nabavke, koje sprovodi Institut za javno zdravstvo, iz Kompenzacionog fonda do sada izdvojeno 21,6 miliona KM, dok je za vakcine iz programa Kovaks iz budžeta Srpske izdvojeno oko 6,9 miliona KM.
"Ne smijemo da zaboravimo projekat "EU za zdravlje", gdje postoji grant Evropske unije za BiH i gdje se sredstva namijenjena za Srpsku koriste direktno za nabavku vakcina. Tako da možemo reći da je za nabavku vakcina odvojeno više od 30 miliona KM," istakao je Šeranić.
On je naglasio da je danas u svijetu izazov ne samo doći do vakcine, nego i do vakcinalnog materijala, s obzirom na specifičnost šprica i igala koje se koriste, ali da je Srpska tom izazovu uspješno doskočila.
Govoreći o troškovima koje je pandemija donijela zdravstvenom sistemu u Republici Srpskoj, Šeranić je naveo su oni daleko veći od nominalnog iznosa novca, s obzirom na izuzetan indirektni uticaj epidemije na zdravlje i živote ljudi.
"Ali, kada govorimo o troškovima koji su vidljivi, Vlada Republike Srpske je, kroz Kompenzacioni fond, samo za zdravstvo do sada izdvojila više od 70 miliona KM. Ne smijemo zaboraviti ni da smo prošle godine u februaru izdvojili oko 52 miliona KM dodatno za Fond zdravstvenog osiguranja, kako bi se obezbijedilo funkcionisanje zdravstvenih ustanova," podsjetio je Šeranić.
Zahvaljujući tim ulaganjima, dodao je Šeranić, svi građani u Republici Srpskoj su imali zdravstveno osiguranje.
"Fond je učinio velike napore da obezbijedi cijeli sistem sa tog aspekta. Ako pogledamo kategorije koje su koristile zdravstveno osiguranje u Republici Srpskoj na osnovu te odluke Vlade, jasno je da je oko 35 miliona KM utrošeno u te namjene," pojasnio je Šeranić.
Prema podacima Fonda, naveo je Šeranić, oko 48 miliona KM su bili direktni troškovi liječenja lica koja su oboljela od kovida 19.
"Troškovi liječenja osobe na respiratoru su veći od 30.000 KM, dok je bolničko zbrinjavanje osobe oboljele od kovida sa srednje teškom kliničkom slikom oko 4.000 KM," napomenuo je Šeranić.
S druge strane, tvrdi Šeranić, sve su to mala sredstva za bili koji spaseni život, te su mjerilo svih navedenih ulaganja upravo spašeni životi.
Govoreći o mogućnosti da se vrati život prije epidemije, Šeranić je podsjetio da je riječ stručnjaka uvijek bila da će to biti postepeno.
"Mi tako i postupamo, što je vidljivo po načinu na koji relaksiramo mjere. Moramo imati na umu da je još stanje međunarodne vanredne situacije, a sa iskustvima koje smo imali sa mutacijama virusa, svemu pristupamo sa oprezom. Molimo stanovništvo da to "opuštanje" bude postepeno," rekao je Šeranić.
Kada je riječ o posljedicama pandemije na zdravlje građana, Šeranić je naveo da su one vidljive.
"U ovom trenutku rade se različite vrste naučnih studija koje ukazuju na značajne neurološke i kardiološke posljedica bolesti izazvane virusom korona. Već smo imali slučajeve gdje su i lica mlađa od 65 godina, koja su prebolovala kovid, naprasno umirali zbog moždanog i srčanog udara," napomenuo je Šeranić.
On je naveo da je drugi segment o kojem se govorilo od početka same epidemije uticaj na mentalno zdravlje.
"Neizvjesnost, strah, nepoznavanje situacije i druge stanja, dovodila su do različitih problema u mentalnom zdravlju. Sve to govori da je uticaj pandemije na zdravlje stanovništva značajan i da će trebati dugi niz godina da se svi, kao pojedinci i kao društvo, borimo sa posljedicama," naglasio je Šeranić.
