• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Danas Miholjdan! Evo koji su običaji...

Srpska pravoslavna crkva obilježava danas praznik svetitelja i velikog podvižnika hrišćanske vjere Kirjaka Otšelnika, ali je i u srpskom narodu ovaj dan poznat nevezano za ovog sveca - kao Miholjdan.

 Izvor: YouTube/Printscreen/Телевизија Храм

Danas je umnogome neobičan dan - Miholjdan kao praznik vijekovima unazad obilježavaju na isti dan (12. oktobra po Gregorijanskom i novojulijanskom kalendaru a 29. septembra po starojulijanskom), katolici, pravoslavni i protestanti širom Evrope. Po tome je ovaj datum jedinstven među hrišćanima raznih kongregacija.

Neko indirektno "opravdanje" za ime u pravoslavnom kalendaru je spominjanje osveštanje bazilike Svetog Mihaila u okolini Rima, ali je vjerovatnije (osporavano) tumačenje koje je dao Vuk Stefanović Karadžić u svom "Riječniku".

Tamo je srpski reformator kazao da je Miholjdan u narodu primljen pod uticajem katoličke crkve (jer Svetog arhangela Mihaila SPC slavi 20. novembra - Aranđelovdan), koja je naročito imala snažno djelovanje na Srbe koji su od Turaka izbjegli u Austro-Ugarsku, te da je prećutno i Srpska pravoslavna crkva prihvatila ovaj običaj.

ŠTA VJEROVANJE NALAŽE

Još po nečemu današnji dan nije kao drugi. Za razliku od mnogih drugih crkvenih praznika, kada se "zabranjuje ovo ili ono", narod kaže da na današnji dan baš treba raditi - ali ne u kući. Taj običaj potiče iz vremena kada su se početkom oktobra obavljali posljednji poljoprivredni radovi pred početak zime, tako da su sve snage bile uprte u te poslove, a oni kućanski mogu da sačekaju i zimsko vrijeme.

Postoji i vjerovanje da se na Miholjdan ne treba vjenčavati. I ovo je vjerovanje takođe utemeljeno na tome da svatovi ne bi mogli da okupe goste jer su svi zauzeti drugim poslovima za pripremu za zimu.

Današnji dan se naziva i mišji dan. Vjeruje se da će miševi i druge poljske životinjice uginuti na današnji dan ako dotle u svoja skloništa nisu dopremili hranu za preko zime. Shodno tome Miholjdan se smatra i danom poslije kojeg treba polako početi sa pripremom zimnice.

U Boki Kotorskoj, Miholjdan zovu još i gospodski praznik, jer su ga slavile čuvene pomorske porodice tog kraja, a mornari na ovaj dan nikada nisu isplovljavali na more kako ne bi uvrijedili sveca. Srpski narod vjeruje i da su rođeni na ovaj dan posebno nadareni i da će imati mnogo sreće u životu.

Prema narodnom vjerovanju, tek poslije Miholjdana nastupa prava jesen, iako ona kalendarski već uveliko traje. Uz Miholjdan su vezane i velike Zadušnice i svi hrišćani na sam dan slave ili u subotu poslije njega, odlaze na groblje da upale svijeće svojim precima i preminuloj rodbini.

Prema navodima etnologa Mileta Nedeljkovića (“Srpski običajni kalendar”), najzanimljivije svetkovine na Miholjdan zabilježene u jugoistočnoj Srbiji i Rumuniji. Žitelj Dunavske klisure, okoline Donjeg Milanovca, Majdanpeka, Negotina, i njihovi susjedi iz Moldavije i Vlaške, na Miholjdan praznuju i takozvani Tejkindan, posvećen ženskim demonima Tetkama (tri starije žene u crnini koje donose velike epidemije poput gripa, boginja, kolere...).

O SVETOM KIRIJAKU

Sveti Kirijak rođen je u Korintu krajem četvrtog vijeka i za života je smatran stubom hrišćanstva i uzorom monaških vrlina. Čitajući Sveto pismo, vrlo rano je počeo da se divi ustrojstvu spasenja ljudskog roda, a želja za duhovnim životom odvela ga je u Jerusalim, gdje je stupio u manastir i dobio početna uputstva o monaškom životu.

Boravio je u više manastira, posvećen hrišćanskoj vjeri i boreći se protiv jeresi. Predanje kaže da je bio krupan i snažan čovjek, iako je cijeli život proveo u strogom postu. Pred kraj života boravio je u monaškoj porodici Svetog Haritona, gdje su monasi jeli jedanput dnevno, i to po zalasku sunca. Kirijaka su monasi poštovali kao iscjelitelja i utješitelja bolesnih i nevoljnih.

Poživio je 109 godina i upokojio se 557. godine u pustinji, gdje je proveo starost i poslednje godine života. U pravoslavnom kalendaru se na ovaj praznik pominje i osveštanje bazilike Svetog Mihaila u okolini Rima, što je i objašnjenje za naziv praznika.

Sveti Kirjak je zaštitnik i slava mnogih srpskih domova. Slavi se u Boki Kotorskoj kao zaštitnik pomoraca, a u pojedinim srpskim selima održavaju se zavjetine i organizuju litije.

(Mondo)

Pročitajte i ovo

Tagovi

Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE