Vjernici Srpske Pravoslavne Crkve slave Badnji dan tradicionalnim unošenjem i paljenjem badnjaka, liturgijama u hramovima i porodičnim okupljanjem za posnom trpezom pred najveći hrišćanski praznik, Božić, dan kada se obilježava rođenje Isusa Hrista.
Pripreme za ovaj praznik počele su još 40 dana prije 7. januara, ili 25. decembra po julijanskom kalendaru, Božićnim postom, koji predstavlja pročišćenje duha i tijela.
Božić je praznik cijele porodice i zato se očekuje da ona tokom prazničnih dana bude na okupu, a prati ga veliki broj narodnih običaja, kao što je lomljenje pogače.
Srbi Božić obilježavaju od pamtivjeka, a badnjakom, odnosno božićnim drvetom, u kuću se unose sreća, zdravlje i napredak. Uz drvo se daruje i žito da bi naredna godina bila plodna.
Obavezno je i unošenje slame, a na taj način se prinosi žrtva duhu Hrista koji je i rođen na slami. Običaj nalaže da ukućani prvog gosta na Božić, položajnika, daruju poklonima i goste najbolje što mogu, jer on simbolizuje božanstvo.
Običaje oko Badnjeg dana Srbi su naslijedili od svojih predaka i još ih poštuju. Za badnjak se siječe grana hrasta, koji je kod Slovena oduvijek bio sveto drvo.
Badnji dan je pun rituala i simbolike, živopisnih radnji i svi su oni povezani sa porodičnim kultom i kultom ognjišta. Loženje badnjaka je u vezi sa ognjem i ognjištem.
Loženje badnjaka je centralni element simbolike rađanja novog sunca, jer je i Badnji dan odmah poslije kratkodnevnice. Mladi hrast je spaljivanjem davan ognju radi nove godine, a pregršti varnica bacane u nebo su najavljivale mnogo roda i prinosa.
Pogledajte kako je pretprošle godine izgledalo obilježavanje Badnjeg dana ispred Hrama Svetog Save u Beogradu:
Već u ranu zoru, pucanjem iz pušaka i prangija, objavljuje se odlazak u šumu po badnjak. Badnjak sjeku isključivo muškarci, najčešće domaćin i najstariji sin, u rano jutro, prije izlaska sunca.
Zavisno od krajeva, birani su različiti badnjaci. U istočnoj Srbiji biran je cer; na zapadu, zavisno od kraja, su to hrast ili bukva; u smederevskim selima se ne siječe drvo za badnjak, već grana hrasta.
Broj badnjaka takođe varira zavisno od kraja. Negdje se siječe jedan badnjak, negdje dva ili tri a ponegdje i devet, a negdje onoliko badnjaka koliko ima muškaraca u kući.
Narodna vjerovanja i običaji
Za Božić se valja ponoviti, to jest kupiti sebi nešto novo. Od Božića do Svetog Stefana ne valja da se kuća čisti. Na Božić ne valja nikome ništa pozajmljivati, da se stvari iz kuće ne bi razvlačile cijele godine.
Ako na Božić padne kiša, vjeruje se da će roditi sve što se okopa motikom. Za Božić se pali samo jedna svijeća. Od Badnjeg dana do završetka božićnih praznika, u pojedinim krajevima se vjeruje da ne smije da se čuje svađa, kao i da bi svi poslovi trebalo da se obavljaju u tišini kako bi ukućani imali zdravlja, sreće i napretka.
(MONDO)
