Rogatičanka Borka Ješić (75) više od tri decenije među ljubiteljima tradicionalnih rukotvorina poznata je kao "žena zlatnih ruku", koja zna sve tajne ženskih radova u svom kraju, a posebno u izradi narodnih nošnji i predmeta od filca.
Nema rada i mustre, kažu u Udruženju žena "Snop", čiji je Borka član, u kome se ona ne ističe, počevši od svih vrsta veza, običnog, punog, pokrstice, goblenskog do zmijanjskog, šivenja, pletenja, šlinganja i filcanja.
Borka kaže za Srnu da se najrađe bavi proizvodnjom narodnih nošnji po narudžbi za kulturno-umjetnička društva, ali i za pojedince koji žele da sačuvaju ovaj vid tradicije u svojim domovima.
Na nedavnoj Regionalnoj poljoprivrednoj izložbi i sajmu u Rogatici Ješićevoj je pripala prva nagrada za proizvode kućne radinosti.
Ona ističe da na ovakvim manifestacijama za njene radove nema kupaca, jer su skuplji i namijenjeni su onima sa dubljim džepom.
Ješićeva kao primjer navodi da dio muške narodne nošnje, koji se naziva "gunjić", a u svečanim prilikama se nosio kao prsluk, prodaje po cijeni od 200 KM do 400 KM, u zavisnosti od ukrasa i originalnih elemenata koje nabavlja uglavnom u Srbiji.
"Sarajevsku kićenu ćurdiju, dio svečarske ženske nošnje, ukrašavala sam mjesec dana gajtanima, tradicionalnim vezom i perlicama, a sama sam je krojila, šila i ne mogu je prodati ispod 500 KM, jer je fantastično urađena i svaki posjetilac mog štanda je pitao za njenu cijenu", kaže Ješićeva.
Ona već godinama izrađuje suvenire – lutke sa narodnim nošnjama iz svih krajeva bivše Jugoslavije i ponosna je što su i ovi njeni proizvodi našli kupce van zemlje.
Borka ne krije zadovoljstvo što su njene rukotvorine stizale svuda, zahvaljujući ljudima koji potiču sa ovih prostora, a životni putevi su ih odveli u zemlje Sjeverne Amerike i Evrope.
Iako je ušla u osmu deceniju života, Borka ne odustaje od izrade rukotvorina, odjevnih i ukrasnih predmeta od prirodnih materijala.
Ona je do skoro, kao stručno lice, držala radionice na kojima je obučavala zainteresovane za izradu narodnih nošnji i davala instrukcije o specifičnoj tehnici obrade vune u filc od kojih se proizvode odjevni predmeti i dekoracije.
Kako se ova vrsta tkanine dobije namakanjem u vodu čiste runske vune, ljudi od struke, kako kaže, preporučuju filc kao posebno zdrav materijal.
Borka Ješić, nastavnik biologije u penziji, kaže da se već godinama bavi i proizvodnjom organske hrane i preporučuje svima koji imaju bar malo slobodnog vremena da se posvete tom poslu koji donosi dobro za cijelu porodicu.
(Dobrila Abazović - Srna)
