Po drugi put u posljednjih pet godina usljed velike suše voda se znatno povukla iz Bilećkog jezera usled čega su isplivale tajne najveće vještačke akumulacije na Balkanu.
Prije više od pola vijeka voda je potopila pet bilećkih sela zbog izgradnje brane Grančarevo, a ovih dana ponovo su na površini uspomene na potopljena sela koja su bila smještena u dolini rijeke Trebišnjice.
Isplivavaju kuće, kolibe, čatrnje, ograde, sve ono što su vijekovima sticali vrijedni domaćini u selima Panik, Orah, Čepelica, Zadublje i Miruše. Zajedno sa selima, voda je potopila i spomenike prošlosti: groblja, puteve i crkve. Među njima je i manastir Kosijerevo, kao i mnogi kulturno-istorijski spomenici.
Ta 1967. godine bila je istorijska za Hercegovinu kada je napravljena brana Grančarevo u sistemu "Hidrolektrana na Trebišnjici", preduzeća koje je stub razvoja tog dijela Srpske.
Ipak, ove godine hidrologija im ne ide naruku pa je usljed suše obustavljena proizvodnja električne energije.
"Riječ je o izrazito sušnoj godini, koju će HET prebroditi i poslovati pozitivno na kraju godine. Suša je tolika da su padavine u slivnom sistemu HET-a u ovoj godini iznosile oko 40 odsto od višegodišnjeg prosjeka", naveli su u HET-u.
A sela u tom dijelu Hercegovine sve do izgradnje brane brojala su oko 1.200 stanovnika koji su ostali bez svojih domova i koji su se u najvećem broju odselili u Bileću i Trebinje.
Oni koji su tada bili maloljetni, a danas ljudi u poznim godinama, sada kada su ponovo isplivale slike iz prošlosti prisjećaju su nekadašnjeg života. Svoj kraj opisiju kao najplodniji u tom dijelu Hercegovine s obzirom na to da su im imanja bila uz rijeku Trebišnjicu, ali ističu da su pre pola vijeka po tamošnjim njivama, livadama i poljanama gospodarila krda krava i stada ovaca.
Vide se ostaci nekadašnjih objekata: Bilećko jezero presušilo, isplivale slike iz prošlosti (FOTO/VIDEO)
Koliko se povuklo jezero najbolje pokazuje prizor, da se do jedinog ostrva i crkve na njemu sada dolazi pješice. Ovakve slike bile su i 2017. godine.
Bilećko jezero je najveća akumulacija na Balkanu pa ga svi zovu "hercegovačko more".
Umjesto njiva i stoke danas tu plivaju somovi kapitalci i ostale vrste riba. Riblje bogatstvo mu je nemerljivo pa tu dolaze ribolovci iz cijelog svijeta.