Bilećko jezero, jedno od najvećih vještačkih jezera na Balkanu, ima veliki turistički potencijal da postane jedna od pet vrhunskih turističkih destinacija u Republici Srpskoj, ali je potrebno adekvatno ulaganje u infrastrukturu, poručili su iz opštinske Turističke organi
U neposrednoj blizini jezera je i kulturno-istorijsko nasljeđe, uređen prostor na kome su stećci, što, kako kažu u Turističkoj organizaciji, vrijedi posjetiti.
Direktor Turističke organizacije Nikola Bajović ističe da je Bilećko jezero bogato ribom, naročito somom, zbog čega ima ogroman potencijal za razvoj ribolovnog turizma, pa iz godine u godinu u tom smislu bilježi sve veću posjećenost.
"Dolaze nam gosti iz cijele Evrope. Na jezeru se svakog ljeta tradicionalno održava i `Somovijada` koja je privlačna brojnim ribolovcima. Planirano je i održavanje Svjetskog prvenstva u lovu na soma bućkom", priča Bajović Srni.
Strastvenim ribolovcima se sve češće pruža prilika da na ovom bilećkom biseru ulove somove velikih težina. I ovog ljeta nekolicina ribolovaca mogla je da se pohvali kapitalcima koje je ulovima u Bilećkom jezeru.
Bajović priča i da je moguće iznajmiti i čamce za ribolov, kao i za obilazak ostrva sa Crkvom Svetog Ilije, zatim brane Grančarevo, te arheološkog lokaliteta Crvene stijene.
Prema njegovim riječima, potencijali Bilećkog jezera nisu dovoljno iskorišteni, pa bi neophodno bilo uložiti sredstva u infrastrukturu, što bi ga učinilo pristupačnijim za posjetioce.
"Prioritetno bi trebalo da se poboljšaju i asfaltiraju pristupni putevi, urede plaže, izgradi marina za čamce, turistički info centar, ribarsko selo, kao i auto-kamp na obali jezera", naveo je Bajović.
Predsjednik Sportsko-ribolovnog društva u Bileći Spaso Kapor kaže Srni da bi na obali jezera uskoro trebalo da počnu pripreme za izgradnju ribarskog platoa.
Izgradnja će ići u tri faze, za šta je projekat napravilo preduzeće "Hidroelektrane na Trebišnjici".
"Prva faza je izgradnja ljetnjikovca, kancelarije za ribarsko društvo, u drugoj fazi predviđena je izgradnja bungalova i auto-kamp, a u trećoj fazi je planirana izgradnja molova za čamce", navodi Kapor.
On je zahvalan direktoru preduzeća "Hidroelektrane na Trebišnjici" Gordanu Mišeljiću za podršku u radu bilećkog Sportsko-ribolovnog društva.
Bilećko jezero prostire se na površini od oko 33 kilometra kvadratna i jedno je od najvećih vještačkih akumulacija na Balkanu. Nastalo je izgradnjom brane Grančarevo na rijeci Trebišnjici 1968. godine.
Na dnu jezera nalazi se napušteno selo koje je evakuisano prilikom izgradnje hidrolektrane Trebinje jedan.
Podizanjem vode potopljene su kuće i imanja iz bilećkih sela Panik, Orah, Čepelica, Zadublje i Miruše, kao i mnogi kulturno-istorijski spomenici.