Srpska pravoslavna crka i vjernici u petak slave Blagovijesti koje spadaju u Bogorodičine praznike, i praznuju se od prvih dana hrišćanske propovijedi.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici u petak slave praznik posvećen saznanju djevice Marije da će roditi spasitelja ljudskog roda, odnosno Blagovijesti.
Ovaj praznik slavi se tačno devet mjeseci prije Božića. Blagovijesti spadaju u Bogorodičine praznike, i praznuju se od prvih dana hrišćanske propovijedi. Smatra se da je objavom te vijesti počela i hrišćanska istorija spasenja. Naši stari su govorili da se na Blagovijesti završava zima.
Pošto je praznik Bogorodičin, znači ženski, mnoge se žene na današnji dan mole Bogorodici za potomstvo. Djevojke i žene, posebno one koje žele da zatrudne i postanu majke, odlaze u crkve i manastire gdje su ikone posvećene Blagovestima i mole se Bogorodici. Prema narodnom običaju na Blagovijesti se ustaje jako rano, a dan se započinje djevojačkom pjesmom. Kuća i dvorište moraju da budu sasvim čisti, a vjeruje se i da je današnji dan srećan za kalemljenje voća. Na ovaj dan čiste se kuća, dvorište, štale, a sve đubre se obavezno iznosi iz kuće i spaljuje.
Takođe, postoji i vjerovanje da se žene na današnji dan ne češljaju, a valjalo bi se umiti u rijeci ili na nekom izvoru. Na Blagovijesti, je dobro započeti neki veći posao (gradnja, početak biznisa, učenje) ili donijeti neku veću ili čak životnu odluku. I Blagovijesti, kao i neki drugi praznici, "ukazuju" kakva će godina biti. Ako je nebo vedro - biće godina rodna, a ljudi zdravi. Takođe, i jesen će biti pozna.
Zmije se na sam dan Blagovijesti, prema verovanju, ne smeju spominjati. To je riječ koju niko ne smije da izgovori.
(MONDO)
